Međunarodni tim klimatologa upozorio je proteklih dana da će se vremenske prilike (i neprilike) pogoršati, zahvaljujući porastu prosečne temperature od 0,7 do 2,2 Celzijusova stepena u odnosu na 1990. godinu. I da će desetina ugljen-dioksida koji sada ispuštamo zaostati u atmosferi čak 100.000 godina!
U SAD su se grimizne zebe preselile na sever, oko 800 kilometara dalje od ustaljenih zimskih staništa, zato što je sve toplije. I u ovoj selidbi nisu usamljene: više od polovine od 305 ptičjih vrsta Severne Amerike, nebrojena svita crvendaća, galebova, sova, senica i ostalih, zimuje šezdesetak kilometara severnije od svojih boravišta u minule četiri decenije.
Živa u termometru se popela, u proseku, gotovo 0,6 Celzijusovih podeljaka u januaru!
Izučavanje navika seljenja ptica, od 1966. do 2005. godine, obelodanilo je da je skoro četvrtina vrsta stizala dalje na jug, ali se istovremeno udvostručio broj letova u suprotnom smeru – 117 vrsta. Znatan deo pernatih putnika izabrao je za krajnje odredište – sever, objašnjava biolog Teri Rut sa Univerziteta Stanford, naglašavajući da se ne zna da li je to zbog sveopšteg otopljenja, ali ako se iz godine u godinu ponavlja – to nije samo tvorevina naše mašte.
Preko predviđanja
Međunarodni tim klimatologa upozorio je proteklih dana da će se vremenske prilike (i neprilike) pogoršati, zahvaljujući porastu prosečne temperature od 0,7 do 2,2 Celzijusova stepena u odnosu na 1990. Nedavno je Kristofer Fild iz Karnegijeve zadužbine za nauku napisao da ljudi danas ispuštaju više ugljen-dioksida u atmosferu nego devedesetih. Od 2000. godišnji porast iznosi 3,5 odsto, a devedesetih je dostizao 0,9 posto, što će pospešiti učestale suše, obilne poplave i toplotne talase.
I zagrevanje Arktika i Antarktika se odigrava brže nego što se pretpostavljalo, podižući ukupnu visinu svetskih mora i okeana, ustanovilo je deset hiljada naučnika iz 63 zemlje, okupljenih pod okriljem Ujedinjenih nacija. Sneg i led se smanjuju na oba pola, a to pogađa ljude, životinje i biljke. Proučavanje je započelo u martu 2007, a završava se u martu 2009. Ubrzano otapanje zapadnih područja Antarktika proteže se do najjužnijeg rta Južne Amerike, iako se verovalo da je najmanje ugroženo. Povećanje količine soli u morskoj vodi ukazuje da se istanjuju donji slojevi lednika.
Ali najgore tek dolazi.
Napori da se ograniči ispuštanje štetnih gasova malo će stišati klimatske promene koje bi se mogle oteti kontroli. Britanski istraživači su osmislili računarsko oponašanje (model) izbacivanja ugljen-dioksida u okolinu prem sadašnjem koraku za sledeće četiri decenije. I šta su zapazili? Sveopšta temperatura narašće za dva Celzijusova stepena u odnosu na onu s početka industrijske revolucije, a to će doneti obilne poplave i velike vrućine. Najgore od svega: takvo kretanje teško je zaustaviti, a kamoli mu preokrenuti tok!
„Mi sada gledamo u klimatsku budućnost koja je već prevazišla najozbiljnija predviđanja”, pomalo potišteno poručuje Kristofer Fild.
Prekoračenje praga
Naposletku, britansko poigravanje brojkama u kompjuteru pokazuje da će na izmaku prve decenije 22. stoleća u Zemljinom vazdušnom omotaču biti četiri puta više ugljen-dioksida nego pre industrijalizacije!
Zagrevanje naše planete isušiće prašume i tropske predele čineći ih podložnim požarima, pospešiće otapanje u oblastima večitog leda i oslobodiće dodatne količine ugljen-dioksida.
Nije li suviše kasno da se išta preduzme?
Dejvid Arčer sa Univerziteta Čikago podseća da ugljen-dioksid ima dugačak rep, jer će desetina sada ispuštenog pretrajati u atmosferi, čak 100.000 godina ili, ako vam je lakše, hiljadu vekova! Količina raspoloživih fosilnih goriva dovoljna je da povisi iznos dotičnog gasa u Zemljinom vazdušnom omotaču više nego što ga je imalo milionima godina!
Uskoro će čovečanstvo prekoračiti prag posle kojeg nadolaze nenadoknadive štete. Doskora je većina mislila da će nedaće zadesiti nekoliko vrsta i najsiromašnije ljude, međutim vreli talas koji je 2003. usmrtio 50.000 žitelja Evrope i pustošenje uragana „Katrina” bolno su podsetili da niko nije pošteđen izliva srdžbe razjarene prirode.
Sveopšte otopljenje već premašuje sva predviđanja u proteklih nekoliko godina, jer je sasvim izvesno da će živa u termometrima poskočiti više nego što se pretpostavljalo. Jedino je neizvesno: koliko će to biti pogubno za čovečanstvo?
S. S.
Komentari