Agencija Ujedinjenih nacija za borbu protiv šverca droge upozorila je da su krijumačri kokaina otvorili nove rute koje do zapadne Evrope vode preko zapadne Afrike i Balkana.
Međunarodni Savet za kontrolu narkotika, sa sedištem u Beču, kaže da je kao posledica toga znatno pala cena kokaina, a porasla zabrinutost od porasta broja korisnika te droge.
Navodno je u nekim delovima zapadne Evrope kokain sada jeftiniji od čaše vina ili šolje kafe, a Svetska organizacija tvrdi i da su šverceri napravili velike zalihe kolumbijskog, bolivijskog i peruanskog kokaina u Gani, Nigeriji i drugim zapadnoafričkim zemljama.
Odatle, kako se navodi, drogu u istočnu Evropu šalju uglavnom putničkim avionima.
Kokain prenose šverceri, takozvane „mule“, koji progutaju veću količinu belog praha spakovanog u kondom.
BBC
Ian Oliver, koji radi u agenciji Ujedinjenih nacija, za BBC objašnjava da su se zbog hiperprodukcije kokaina u Latinskoj Americi i prezasićenosti tržišta u Severnoj Americi poslednjih nekoliko godina krijumčari okrenuli Evropi.
Ujedinjene nacije saopštavaju da krijumčari izbegavaju svoje stare puteve, koji su vodili preko karipskih ostrva i severnog Atlantika, i to zbog pojačanih patrola američkih i britanskih vlasti.
Zapadna Afrika je interesantna krijumčarima zbog relativno neefikasne policije, a Balkan koriste zbog tamošnje razgranate mreže za krijumčarenje heroina iz Azije dalje u Evropu, kaže za BBC stručnjak Međunarodnog saveta za kontrolu narkotika koji je pristao da ga predstavimo samo kao Adrijana:
„Balkan je podeljen na dve rute. Jedna je ona koju zovemo severnom, koja počinje u Turskoj i prolazi kroz Bugarsku i Rumuniju, do Austrije, odakle se širi po ostatku zapadne Evrope. Druga, takozvana južna ruta počinje u Grčkoj i onda kroz bivšu jugoslovensku republiku Makedoniju i Albaniju stiže do Italije, odakle se i ona širi u zapadnu Evropu“, kaže on.
Šverc na Balkanu cveta
Stručnjak Ujedinjenih nacija kaže da je novi trend šverca kokaina kroz balkanske zemlje uočen na osnovu nekoliko većih zaplena te droge u regionu u poslednjih par godina.
„Tokom poslednjih nekoliko godina ovim rutama su se uglavnom švercovali opijati, dakle derivati opijuma. Međutim, sada je bilo i nekoliko zapklena kokaina, koji su jasna indikacija postojanja novog trenda – da se pored heroina ovim rutama švercuje i kokain. Na primer, u Makedoniji je u 2007. u jednoj akciji zaplenjeno 480 kilograma kokaina! To je prvi takav slučaj u Makedoniji ikada. Takođe, u Albaniji je u dve akcije zaplenjeno po dvesta kilograma kokaina, a takvih sklučajeva je bilo i u Bugarskoj. Pošto je ovo još uvek novi trend, nismo tačno identifikovali grupe koje su odgovorne za ovaj šverc“, kaže on za BBC.
Zemlje u regionu su laka meta
Šef odeljenja kosovske policije za borbu protiv organizovanog kriminala, Fatos Haziri, kaže da su zemlje u regionu tokom tranzicije institucionalno oslabile i da su zato laka meta za krijumčare droge:
„Kosovo nije „crna rupa“, pošto droga nije odavde. Kokain i heroin se ne prave na Balkanu. Ipak, politička i ekonomska nestabilnost je ostavila posledice i organizovane bande su shvatile da to mogu da iskoriste da lakše prelaze preko granica“, kaže on.
Iako je nemoguće proceniti koliko tačno kokaina prođe kroz balkanske zemlje, jasno je da je cena te droge u zapadnoj Evropi pala na najniži nivo u poslednjih deset godina što bi, očekivano , trebalo da rezultira većim brojem korisnika.
Martin Barns je direktor organizacije za brobu protiv zavisnosti u Velikoj Britaniji:
„Mislim da je kokain jedna od onih droga čiju štetnost i opasnost ljudi potcenjuju. Povećao se broj smrtnih slučajeva u kojima je implicirana upotreba kokaina, a raste i broj posebno mlađih ljudi koji su primljeni u bolnicu zbog trovanja ili srčanih problema. Između 7% i 8% Britanaca kaže da je makar jednom probalo kokain, što je, da bismo stavili stvari u kontekst, mnogo manji broj od onih koji redovno koriste kanabis“, kaže Barns.
On dodaje da se uspešna borba protiv droge uvek vodi na dva koloseka – da se smanje i ponuda i potražnja:
„Tu je reč o borbi protiv proizvodnje droge u pojedinim zemljama. Recimo kolumbijska vlada ulaže mnogo truda u to da smanji proizvodnju kokaina, iako zbog toga često upada u velike političke nevolje. Međutim, važnije od toga je smanjiti tražnju za drogom, i to pre svega edukacijom potencijalnih korisnika o opasnosti koje prete od kokaina. Dakle, važno je imati višeslojni pristup – od saradnje na međudržavnom nivou do brige o zavisniku na ulici neke zapadne prestonce“, kaže za BBC Martin Barns, direktor organizacije za brobu protiv zavisnosti u Velikoj Britaniji.
Komentari