Američki Senat je konačno dao „zeleno svetlo“ za nakorenitiju i najsveobuhvatniju reviziju regulatornog sistema u američkom bankarstvu još od tridesetih godina prošlog veka. Reforme, koje bi trebalo da smanje rizik na koji se banke odlučuju, imaju za cilj predupređivanje krize sličnoj onoj iz 2008. godine koja je svetsku privredu dovela na ivicu sloma.
Glasanju u Senatu prethodilo je višemesečno političko prepiranje, ali se konačni ishod smatra krupnom pobedom predsednika Baraka Obame.
Sam šef Bele kuće je rekao da Amerikanci „nikada više neće plaćati ceh grešaka koje je načinio Vol Strit“.
Ko drugome jamu kopa…
Bankrotstvo ugledne američke investicione banke Liman Braders septembra 2008. godine svojevrsni je simbol teške ekonomske krize koja je, noseći na svojim leđima recesiju, pogodila svet.
Sunovrat je podstaknut u dobroj meri rizičnim finansijskim poslovima kojima su investicione banke, finansijske kuće i „hedž“ fondovi u SAD pokušavali da zarade na nenaplativim stambenim kreditima, koji su nedugo pre toga deljeni šakom i kapom .
Američke vlasti, koje su ogromnim novcem vadile Vol Strit iz jame u koju je sam upao, sada nastoje da novim merama zauzdaju velike banke, začepe otkrivene rupe u propisima i zaštite potrošače.
Vlada je dobila ovlašćenja da „rasparča“ svaku komapniju koja je postala toliko velika da bi njena propast mogla da ugrozi privredu.
Jedan od autora usvojenog zakonskog predloga, senator Kris Dod, uveren je da će novi propisi onemogućiti širenje eventulane buduće krize:
„Još važnije od svega toga jesu osećanja poverenja i sigurnosti u naš finansijski sistem. Kada platu uplate na račun, uzmu kredit za stan, studentski kredit, kredit za kola, posluju kreditnim karticama, dakle svim onim što svakodnevno čine, Amerikanci moraju da imaju poverenje i sigurnost u njihov finansijski sistem“, kaže on za BBC.
Neophodne reforme
Predsednik Barak Obama pozdravio je usvajanje pomenutog zakonskog predloga.
Obama tokom govora o Vol StrituNovi propisi su, kaže šef Bele kuće, mera neophodnih reformi postojećeg sistema:
„Ja sam, čak i pre finansijske krize koja je izazvala ovu recesiju, u Vol Stritu govorio o neophodnosti zdravorazumskih reformi kako bi se zaštitili i naši potrošači, ali i privreda u celini. Nastupila je kriza koja je, dodatno, naglasila nužnost reformi koje je Senat sada usvojio. Reforme koje će zaštiti potrošače kada uzmu krediz za stan ili se odluče za kreditnu karticu. Reforme koje će onemogućiti mutne poslove koji su doveli do krize. Reforme koje više nikada neće primoravati poreske obveznike da podmiruju račun grešaka načinjneih na Vol Stritu“, rekao je Obama.
Kao i uvek u sličnim situacijama, nameće se pitanje da li će nove mere uroditi plodom?
Skeptika je napretek. Na Vol Stritu tvrde da se novim merama otišlo predaleko, pojedini republikanci i bankaraski lobisti opet kažu da je država pribegla preteranoj regulativi.
I u stručnim krugovima ima skeptika – banke su i ranije bile suviše velike da bi im se dopustilo da propadnu, a sada su još veće, primećuje profesor Piter Moriči sa Univerzitetu u Merilendu.
Problem druge vrste
Na opaksu novinara BBC-ja da se novim merama omogućava usitnjavanje banaka i firmi koje su toliko narasle da ih je prosto nemoguće pustiti da odu niz vodu, profesor Moriči odgovara:
Njujorška berza“Ne, ne, to je problem druge vrste. Predviđanje rizika i debakla je nešto sasvim različito od rasparčavanja kompanije nakon što je zapala u nevolje i kada je već prekasno da se nešto uradi. Primera radi, Federalna korporacija za osiguravanje kredita ima mogućnost da usitni velike banke, ali vlada ne može da, u današnje vreme, recimo, rasproda najbolje ogranke Siti Banke jer ne bi mogla da dobije najpovoljniju cenu. Isto važi i za druge velike finansijske kuće, čiji dobar deo federalna vlada poseduje. Jako je teško, u vremenima krize, rasparčavati i smanjivati obim velikih finansijskih institucija, imali vi za to ovlašćenje ili ne“, kaže on.
Profesor Moriči tvrdi da se dobar deo onoga što je uvršćeno u novi zakon već sprovodi i primenjuje, i da je dramatika usvajanja novih mera i naglašavanje njihove efikasnosti besmislena:
„Mislim da ministar finansija Timoti Gajtner zaista nije svestan razmera problema. Moj je utisak i da su finansijski doprinosi kojima su hranjene kampanje i demokrata i republikanaca razvodnile sam proces – i u Senatu i u Predstavničkom domu je previše aktera koji previše duguju Vol Stritu da bi ovaj posao bio obavljen kako treba. To zahteva rukovodeću ulogu predsednika, ali je naš predsednik neiskusan kada je reč o finansijskim pitanjima. Imamo ministra finansija koji nije rekao bilo šta dubokoumno ili korisno. Strahujem da ćemo mi još ploviti kriznim vodama“, kaže Moriči za BBC.
Komentari