Kockičicin iBlob
- Arthiva
- Mapa
- O ovome
- Zalepljeno
- Antropologija
- Arheologija i psihoaktivne supstance
- Arkaim grad drevnih Arijevaca na Južnom Uralu
- Egipat, domovina magije – piše Miodrag Milanović deo 1.
- Holografski svemir – Talbot Michael, izvodi
- Indijanski horoskop
- Krvna osveta i vražda
- Lapot
- Mitologija srednje Amerike 1
- Rudolf Steiner – Osnove Ezoterije
- Sihra – islamska magija 1. deo
- Sihra – islamska magija 2. deo
- Sihra – islamska magija 3. deo
- Sihra – islamska magija 4. deo
- Sihra – islamska magija 5. deo
- Sihra – islamska magija 6. deo
- Sihra – islamska magija 7. deo
- Sihra – knjiga na temu, kratak prikaz
- Simbolika životinja Starih Slovena
- Vlasi – život, običaji, magija
- Zabranjena istorija
- Biografija
- Istorija
- Charles Darwin i teorija evolucije
- Crveni barun
- Čujte Srbi
- Dioklecian
- Doktrina kroz vekove
- Džingis Kan
- F.M.Dostojevski – Jevrejsko pitanje
- Fani Okič, odlomak, Crveni bogovi Anda
- Fatalna sudbina Obrenovića
- H.Cortes i F.Pisaro
- Istorija Snikersa
- Nastanak antičkog grčkog teatra iz Dionizijskog kulta
- NEVIDLJIVI ORAO – Alan Baker
- Oswald Boelcke – otac zračne borbe
- Poslednji časovi Atlantide
- Španska inkvizicija
- Sparta
- SRBI, DREVNI RATNICI SUNCA – Miodrag Milanović
- Srpska istorija, zanimljivosti – piše Miodrag Milanović
- Templari
- Vavilon
- Veliki Rat – WWI
- Vuk Branković
- ЗАБОРАВЉЕНИ САРМАТИ – Miodrag Milanović
- “Sve što je rođeno ili učinjeno u datom trenutku, ima kvalitete tog vremena” – K.G.Jung
- Lethal weapons
- Ostalo
- Ajnštajnov san
- Captain Hindsight’s notes
- Celibat
- CV – pisanje evropskog formata
- Dejvid Ajk (David Icke)
- Evolucija emotivnog razvoja – T.Budak
- F.M.Dostojevski – Jevrejsko pitanje
- Filozofija tela – Mihail Epštejn
- Kabala za početnike
- Korporacija – rođenje nakaze
- Kratak esej o mudrosti sadržanoj u rečenici: „Pazi gde gaziš“
- Kristali, opširno
- POLJE – Lynn Mctaggart
- Promiskuitet – Dragana Miletić
- Rečnik parafilije (patološka seksualna sklonost)
- Rudolf Štajner – Krv je sasvim osobit sok
- Sun Tzu – Umeće ratovanja
- Sužena svijest – psihologija gomile
- Tako je govorio Mahatma Gandi
- UPROPASTITELJI SRBIJE
- VELIKA TAJNA VODE
- What the bleep are they saying
- Јуџин Роуз (Отац Серафим Платински) – НИХИЛИЗАМ
- Antropologija
Postovi označeni sa: Apple
Ko će sad da hvata patka?
Postavio Knutt u Cvikerisanje na 2 februar, 2012
Desetljećima smo gledali bitke, poraze, ustajanja iz mrtvih ili nastajanja raznih tehnoloških divova poput Microsofta, Applea i Googlea i njihove lidere koji su svojom karizmom dali onaj potreban emocionalni naboj zbog kojeg smo birali svoje favorite kao da je riječ o nogometu.
Rivalstvo Billa Gatesa i Stevea Jobsa, od kojih je potonji podigao Apple gotovo iz pepela, te ne samo time sebi priskrbio titulu “najvećeg ikad”, razlog je zbog kojeg pripadnost klanu Windowsa ili Applea, dva titana IT-a, podižemo na razinu iracionalnog. Stvar su dodatno zakuhali i osnivači Googlea, mrseći račune “klasičarima” iz Redmonda i Cupertina.
Kliknite da nastavite čitanje „Ko će sad da hvata patka?“
Od zlata jabuka
Postavio Knutt u Cvikerisanje, Economix na 31 januar, 2012
Vrednost „Epla“ dostigla je oko 418,5 milijardi dolara, a akcije te američke kompanije skočile su danas za sedam odsto tako da su se oko podneva prodavale za 448,79 dolara.
Istovremeno, akcije „Ekson mobajla“ pale su za jedan odsto i vredele su 86,23 dolara. Ukupna vrednost te naftne kompanije u prvom fiskalnom kvartalu iznosila je 413 milijardi dolara.
Na trećem mestu po vrednosti je „Eplov“ glavni konkurent, kompanija „Majkrosoft“, čija vrednost je procenjena na 246,5 milijardi dolara. „Epl“ je sinoć saopštio da je u poslednjem kvartalu više nego udvostučio prihode, dok je zarada porasla za 73 odsto.
Decline and Fall
Postavio Knutt u Cvikerisanje, Economix na 30 januar, 2012
The iEconomy, An Empire Built Abroad
*integralno iz New York Times-a
Articles in this series are examining challenges posed by increasingly globalized high-tech industries. A production line in Foxconn City in Shenzhen, China. The iPhone is assembled in this vast facility, which has 230,000 employees, many at the plant up to 12 hours a day, six days a week.
When Barack Obama joined Silicon Valley’s top luminaries for dinner in California last February, each guest was asked to come with a question for the president.
But as Steven P. Jobs of Apple spoke, President Obama interrupted with an inquiry of his own: what would it take to make iPhones in the United States?
Not long ago, Apple boasted that its products were made in America. Today, few are. Almost all of the 70 million iPhones, 30 million iPads and 59 million other products Apple sold last year were manufactured overseas.
Why can’t that work come home? Mr. Obama asked.
Kliknite da nastavite čitanje „Decline and Fall“
Trenutno smo na dvadeset – još na pola da smanje i to je to, oslobođeni su poreza.
Postavio Knutt u Cvikerisanje na 11 januar, 2012
Iz bigrafije Stiva Džobsa na više od 600 strana, čiji je autor Volter Ajzakson, urednik sajta Mešabl Lens Ulanof izvukao je 20 suštinskih životnih lekcija koje se iz bogatog i jedinstvenog života ove izuzetne ličnosti mogu naučiti, od kojih ovde prenosimo prvih 10.
1. Ne čekaj
Kada je kao mlad hteo da napravi nešto za šta mu je bila potrebna određena oprema, Stiv Džobs nije oklevao da je potraži na samom izvoru: “Kao dvanestogodišnjak je hteo da napravi merač frekvencije, pa je u telefonskom imeniku potražio Bila Hjulita, osnivača ‘Hjulit Pakarda’, i pozvao ga je da od njega naruči delove.
2. Stvaraj sopstvenu stvarnost
Stiv Džobs je rano naučio da stvari koje vam se u sopstvenom životu ili u svetu oko vas ne dopadaju treba menjati, akcijom ili pukom snagom volje.
“Iskrivljavanje polja realnosti može da posluži kao podsticaj, ali zatim sledi udar stvarnosti”, kaže o tome Džoana Hofman, saradnica u “Eplovom” ranom timu za proizvodnju “Mekintoša”.
Džobs, koekude
Postavio Knutt u Bulažnjenje, Cvikerisanje, Pop vs. popci na 31 decembar, 2011
Mađarska softverska kompanija „Grafisoft“ otkrila je juče bronzanu statuu suosnivača „Epla“ Stiva Džobsa, kojeg je opisala kao jednu od najvećih ličnosti savremenog doba. Džobs je preminuo od raka pankreasa 5. oktobra, u 56. godini. Bronzana statua je delo skulptora Erna Tota, a postavljena je ispred sedišta softverske kompanije u Budimpešti.
„On je bio jedna od najvećih ličnosti naše ere. To smo želeli da izrazimo ovom skulpturom“, izjavio je predsednik „Grafisofta“ Gabor Bojar. Bojar je rekao da je Džobs dao novac i kompjutere „Grafisoftu“ i pomogao kompaniji da od male firme, osnovane tokom komunističke vladavine osamdesetih godina prošlog veka, izraste u globalnog lidera u oblasti softvera za arhitekturu.
„Na neki način, Epl je religija“, rekao je Bojar na otkrivanju statue, upoređujući stručnjake Epla koji su pomogli u obrazovanju „Grafisoftovih“ inženjera sa evanđelistima. Stiv Džobs je predstavljao tehnološku revoluciju koja može da se uporedi samo sa otkrićem pisma, dodao je Bojar.
iOtac, iSin, iSveti duh
Postavio Knutt u Cvikerisanje, Pop vs. popci na 28 decembar, 2011
Srpska pravoslavna crkva došla je u korak s vremenom te je izdala aplikaciju za iPhone i mobitele pogonjene Androidom nazvanu Pravoslavni molitvenik.
Čini se kako je aplikacija naišla na plodno tlo, jer već sada ima ocjenu od pet zvjezdica.
Onomad, u samoposluzi…
Postavio Knutt u Cvikerisanje na 21 novembar, 2011
U novom opširnom intervjuu za PBS osnivač Facebooka pričao je i o svom odnosu sa Stivom Džobsom. Zakerberg kaže da je Džobsa pitao za savet oko okupljanja tima kvalitetnih ljudi i pravljenja dobrih proizvoda, ali demantuje da su Apple i Facebook ikada pregovarali o kupoprodaji.
Ovo je, između ostalog, osnivač Facebooka otkrio u opširnom intervjuu za PBS u kome je pokrio mnoge teme od toga da li će Facebook ikada praviti igre (odgovor je „ne”) do toga šta misli o Google+ („to je njihova mala verzija Facebooka”).
Ali najzanimljiviji deo razgovora ticao se Markovog odnosa sa Džobsom.
Kliknite da nastavite čitanje „Onomad, u samoposluzi…“
Inovirali keš
Postavio Knutt u Cvikerisanje na 15 novembar, 2011
Prvi čovek Googlea Erik Šmit rekao je da je njegova kompanija veliki inovator uprkos optužbama pokojnog suosnivača Applea Stiva Džobsa da je pretraživački gigant ukrao ideje od Appleovog iPhonea.
Šmit je rekao novnarima u Seulu da je još uvek „vrlo tužan i da se oporavlja od gubitka” usled Džobsove smrti te da zbog toga ne misli da je prikladno da komentariše Stivove reči u biografiji Voltera Ajzaksona.U njoj Džobs navodi da je Google ukrao ideje od Applea u kreiranju brojnih karakteristika za Android, rivalski softver za mobilne telefone.
„Odlučio sam da ne komentarišem komentare iz knjige. Mislim da to nije u redu”, rekao je Šmit, opisujući Džobsa kao „fantastično ljudsko biće” koje mu veoma nedostaje.
Kliknite da nastavite čitanje „Inovirali keš“
A On je radio za klikere
Postavio Knutt u Cvikerisanje na 8 novembar, 2011
Steve Jobs prezirao je ljude kojima je profit na prvom mjestu. U jedinoj njegovoj autoriziranoj biografiji, koja izlazi u ponedjeljak, autor Walter Isaacson intervjuirao je Jobsa 40-ak puta, posljednji su intervju napravili nekoliko tjedana prije Jobsove smrti. Isaacson je jedini autsajder pušten u Apple, razgovarao je s više od 100 Jobsovih suradnika i poznanika, pregledao tone dokumenata.
Datum izlaska pomaknut je s planiranog u ožujku 2012. nakon što je Jobs 5. listopada u 56. godini umro od raka gušterače. Knjiga je, još neobjavljena, preko noći došla na prvo mjesto top-lista. Autor i izdavač, kuća Simon&Schuster, knjigu su isprva nazvali “iSteve”, ali je navodno na Jobsov zahtjev preimenovana u “Steve Jobs”.
Razotkrivanje
Kliknite da nastavite čitanje „A On je radio za klikere“
Steve Jobs, master of copyrights
Postavio Knutt u Artificial, Cvikerisanje na 7 novembar, 2011
Jonathan Mak, student grafičkog dizajna na Univerzitetu u Hong Kongu, postao je slavan preko noći nakon što je osmislio logo u čast preminulog suosnivača Applea, Stevea Jobsa.
Logo izgleda kao i obični crno-bijeli Appleov logo sa dodatom siluetom Jobsa, gdje je inače čuveni ugriz jabuke. Nakon što je i slavni glumac Ashton Kutcher objavio logo na svom profilu na Twitteru logo je postao Internetska senzacija.
Međutim, Makova slava bila je jako kratkog vijeka. Uskoro je počeo dobijati negativne komentare jer se ispostavilo da njegov logo jako podsjeća na logo koji je ranije dizajnirao britanski grafički dizajner Chris Thornley, prenosi New York Times.
Kliknite da nastavite čitanje „Steve Jobs, master of copyrights“
Komentari