Postovi označeni sa: bios

Građanin Nenad B. ubiva Georgija

„Sada sam na strani anđela, i to nije laka uloga. Stvarno mislim da je važno za sve nas, za čovečanstvo, za menadžere hedž fondova i druge ljude da naša civilizacija preživi”, upozorio je prošlog petka u Davosu Džordž Soros (81), legendarni berzanski investitor, i jedan od vodećih globalnih filantropa modernog vremena.

Samo neki dan ranije, Soros je prognozirao da Evropa, zbog neizvesne dužničke krize, klizi u haos i sukobe, dok Ameriku čekaju plima uličnih sukoba, klasni rat i brutalno gušenje nemira.

„Svet ulazi u jedan od najopasnijih perioda u modernoj istoriji: razdoblje zla. Ovako tešku i ozbiljnu situaciju još nisam video u svojoj karijeri”, opisao je finansijski maher koji je 1947. godine iz rodne Mađarske prešao na Zapad, gde se izborio za status jednog od najuticajnijih berzanskih špekulanata današnjice.

Kliknite da nastavite čitanje „Građanin Nenad B. ubiva Georgija“

,

Bez komentara


Glasajte protiv ovog postaGlasajte za ovaj post

Strip junak

Legendarni bokser Muhamed Ali je u utorak 17. januara napunio 70 godina života. Njegova pojava kao sive eminencije boksa, jedne od najvoljenijih nacionalnih figura u SAD, govori nam mnogo o tome kako Amerikanci konstruišu prošlost kako bi imala smisla u sadašnjosti. Alijev legendarni status nije odraz trijumfalnih godina njegove slave, već na neki način njegovog poraza, piše Alijev biogarf Majkl Ezra za Guardian

Nije uvek bilo tako, naravno. Iako Ali nikada nije bio bez svojih sledbenika, on je bio jedna od najkontroverznijih figura generacije – polarizovana ikona koja je predstavljala kako ono čega su se ljudi plašili i što su prezirali tako ono čemu su se divili.

Kliknite da nastavite čitanje „Strip junak“

Bez komentara


Glasajte protiv ovog postaGlasajte za ovaj post

Zaludan sveštenik, jarići i tako to…

Čini se da je današnji svijet mogao biti puno drukčiji da nije bilo jednog svećenika. Prema riječima oca Maxa Tremmel, svećenika koji je postao jedan od najpoznatijih europskih orguljaši, njegov prethodnik Johann Kuehberger spasio život Adolfu Hitleru .

Roditeljima Adolfa Hitlera oduzeto i četvrto dijete svega 17 sati nakon poroda
Naime, Kuehberger je navodno u siječnju 1894. spasio tada četverogodišnjeg Hitlera koji je pao u zaleđenu rijeku. Iako sam Hitler nikada nije potvrdio da se tako nešto dogodilo, novinski članak iz 19. stoljeća opisuje ovaj događaj.

Kliknite da nastavite čitanje „Zaludan sveštenik, jarići i tako to…“

,

Bez komentara


Glasajte protiv ovog postaGlasajte za ovaj post

WarHol(e) in one


Endi Vorhol (engl. Andy Warholl), americki slikar, režiser, publicista, glumac i inicijator i rodonacelnik pop-arta, roden je 6. avgusta 1928. godine kao Endru Varhola u Pitsburgu. Roditelji su mu bili slovacki emigranti. 1913. godine otac mu je otišao za Ameriku, a majka mu se pridružuje tek 1921. godine. Zatim su dobili decu Pola, Džona i Endrua.

Sa samo osam godina Endi je imao prvi slom živaca. Dok se oporavljao, pravio je lutke, a porodica mu je citala stripove. Pohada casove na Carnegie Institute of Technology u Pitsburgu, da bi se 1949. godine odselio u Njujork. Na pocetku radi na oglasima, reklamama u novinama iuredenju izloga.

Kliknite da nastavite čitanje „WarHol(e) in one“

Bez komentara


Glasajte protiv ovog postaGlasajte za ovaj post

Trenutno smo na dvadeset – još na pola da smanje i to je to, oslobođeni su poreza.

Iz bigrafije Stiva Džobsa na više od 600 strana, čiji je autor Volter Ajzakson, urednik sajta Mešabl Lens Ulanof izvukao je 20 suštinskih životnih lekcija koje se iz bogatog i jedinstvenog života ove izuzetne ličnosti mogu naučiti, od kojih ovde prenosimo prvih 10.

1. Ne čekaj
Kada je kao mlad hteo da napravi nešto za šta mu je bila potrebna određena oprema, Stiv Džobs nije oklevao da je potraži na samom izvoru: “Kao dvanestogodišnjak je hteo da napravi merač frekvencije, pa je u telefonskom imeniku potražio Bila Hjulita, osnivača ‘Hjulit Pakarda’, i pozvao ga je da od njega naruči delove.

2. Stvaraj sopstvenu stvarnost
Stiv Džobs je rano naučio da stvari koje vam se u sopstvenom životu ili u svetu oko vas ne dopadaju treba menjati, akcijom ili pukom snagom volje.

“Iskrivljavanje polja realnosti može da posluži kao podsticaj, ali zatim sledi udar stvarnosti”, kaže o tome Džoana Hofman, saradnica u “Eplovom” ranom timu za proizvodnju “Mekintoša”.

Kliknite da nastavite čitanje „Trenutno smo na dvadeset – još na pola da smanje i to je to, oslobođeni su poreza.“

,

Bez komentara


Glasajte protiv ovog postaGlasajte za ovaj post

Raspućin i sekta klistija

…možda su sada stvari nešto jasnije kada se ovo pročita.

U vezi sa onim što je rečeno u poslednjem odeljku ovog poglavlja, može biti zanimljiv kratak osvrt na orgijastičke događaje u kojima, uzetim zajedno, čudno figuriraju raznovrsni faktori erotske transcendentnosti, što smo odvojeno ispitali baveći se pojedinim graničnim oblicima profane seksualne ljubavi. Reč je o ritualima koji su se praktikovali u ruskoj sekti klistija, čuvanim u najstrožoj tajni. Propisi i ideje sekte nisu smeli da se otkriju nijednoj profanoj osobi, ni sopstvenom ocu ni sopstvenoj majci; spolja, propisivalo se neudaljavanje od pravoslavlja, ali ono se smatralo »lažnom verom«.

Prethodno treba napomenuti da događaji, na koje aludiramo, figuriraju u jednoj posebno veštačkoj i hibridnoj celini. U degradiranim, neotesanim i popularnim oblicima, u ritualima klistija sačuvali su se ostaci prehrišćanskih orgijastičkih ceremonija koji su izgubili svoju prvobitnu i duhom srodnu
podlogu da bi, međutim, paradoksalno pripojili neke motive nove vere.

Kliknite da nastavite čitanje „Raspućin i sekta klistija“

, , , , ,

Bez komentara


Glasajte protiv ovog postaGlasajte za ovaj post

Historik

Gledano povijesno, uloga Draže Mihajlovića na povijesnoj sceni Srbije i Jugoslavije može da bude sagledana samo u svim složenim parametrima koji i danas nose sudbinu Srbije i srpskog naroda od balkanskih ratova (u kojima Draža sudjeluje) do kraja drugog svjetskog rata, uzimajući u obzir trusno i fragmentirano balkansko podneblje.

Kliknite da nastavite čitanje „Historik“

, , ,

Bez komentara


Glasajte protiv ovog postaGlasajte za ovaj post

To je radila, nije se lažno stidela, a sad ima dva automobila ručne izrade a sa dolarima i zlatom ne zna šta će…

Zamislite ogorčenu Angelinu Jolie kako 12. rujna 2001. godine, dan nakon terorističkog napada na Ameriku, u svom notesu skicira nacrt novog, sofisticiranog i ubojitog projektila kojim će napasti sjedište zloglasne terorističke organizacije al- Qa’ide i njezina vođu Bin Ladena. Zatim zamislite da se Angelinin nacrt pokaže tako inovativnim da dovede do napretka u tehnologiji oružja te bude preteča komunikacijskih tehnologija za 50 godina.

Upravo to se dogodilo hollywoodskoj božici Hedy Lamarr, junakinji filmova “Samson i Dalila” i “Ziegfeldove djevojke”, najljepšoj ženi na svijetu četrdesetih godina prošlog stoljeća. Sredinom rujna 1940. godine nacističke su podmornice potopile brod pomoću kojeg se pokušalo evakuirati devedesetero britanske djece školskog uzrasta u Kanadu.

Kliknite da nastavite čitanje „To je radila, nije se lažno stidela, a sad ima dva automobila ručne izrade a sa dolarima i zlatom ne zna šta će…“

Bez komentara


Glasajte protiv ovog postaGlasajte za ovaj post

Život u opštežitiju


Grigorij Pereljman, koji je matematički potvrdio predskazanje prvog filozofa na Zapadu – „Svet je jedan”, nikada nije stekao zvanje doktora nauka niti ga je to zanimalo. Odbio je da mu uruče Fildsovu medalju, ček na milion dolara i susret s kraljem u Madridu! Zarastao u bradu i kosu, bere pečurke po šumarcima oko Sankt Peterburga i izbegava novinare. Šta nam to poručuje jedan od najgenijalnijih ljudi današnjice?

Kliknite da nastavite čitanje „Život u opštežitiju“

,

Bez komentara


Glasajte protiv ovog postaGlasajte za ovaj post

Majls

 Najuzbudljivije osećanje koje sam ikad doživeo – sa odećom na sebi – bilo je kada sam 1944. godine prvi put čuo zajedno Diza i Berda u Sent Luisu, u Misuriju. Imao sam osamnaest godina… Upitao sam: “Molim? Šta je ovo?” Čoveče, to je bilo tako dobro da je bilo zastrašujuće.

Ovim rečima je Majls Dejvis (1926-1991) započeo priču o svom životu, u autobiografiji pod jednostavnim naslovom “Majls”, koju je nedavno objavila izdavačka kuća “Utopija” (prevod Mimica Petrović-Radovanović).

Knjiga je nastala transkripcijom snimljenih intervjua koje je sa trubačem vodio pesnik, profesor i novinar Kvinsi Trup. Objavljena je u Americi još 1989. i odmah postala nacionalni bestseler, a autori su dobili prestižnu “American Book Award”.

Kliknite da nastavite čitanje „Majls“

Bez komentara


Glasajte protiv ovog postaGlasajte za ovaj post