Postovi označeni sa: Black Holes

A tek kad dobiju VVVVVLT…

Najteža poznata zvijezda, koja je pri svome ‘rođenju’ imala težinu od 320 puta veću od našeg sunca, otkrivena je na samom rubu Mliječne staze, piše Telegraph.

Znanstvenici sa Sveučilišta u Sheffieldu otkrili su zvjezdanog diva R136a1, koristeći opremu Vrlo velikog teleskopa (Very Large Telescope, VLT) Europskog južnog opservatorija u Čileu te podatke s svemirskog teleskopa Hubble. Nalazi se u maglici Tarantule u Magellanovom oblaku, ‘malenoj satelitskoj’ galaksiji koja orbitira oko našeg Mliječnog puta.

Prije se vjerovala kako najteže zvijezde imaju masu 150 puta veću od našeg Sunca, a to se smatralo svojevrsnim kozmičkim limitom za veličinu. Kako zvijezda postaje veća, količina energije u samoj jezgri raste brže od gravitacije koja sve drži na okupu. Upravo ta energija čin zvijezde sjajnijima.

Iznad određene granice sjaja, količina energije koja se odvaja od zvijezde postaje toliko velika da se zvijezda počne raspadati. To je poznato pod imenom Eddingtonov limit prema britanskom fizičaru Arthuru Eddingtonu koji je 1919 dokazao Einsteinovu teoriju relativnosti pokazavši kako se svjetlost savija pod utjecajem gravitacije. Do sada se vjerovalo da je Eddingtonov limit negdje oko 150 solarnih masa.

Kliknite da nastavite čitanje

, ,

Bez komentara


Glasajte protiv ovog postaGlasajte za ovaj post (ocena +1, 1 glas(a))

Izgleda da još neko kopa…

Crna materija i energija, za koje se smatralo da sačinjavaju 96 odsto svemira, možda ne postoje, što bi značilo da se svemir širi znatno sporije nego što se do sada pretpostavljalo, pokazuje najnovije istraživanje, prenosi „Telegraf“.

Britanski naučnici tvrde da postupak koji se koristi da se izračuna budućnost svemira, može biti pogrešan. Prema dosadašnjim saznanjima, prepoznatljivi oblici kao što su planete, zvezde, asteroidi i gas, čine samo četiri procenta svemira. Za ostatak se smatralo da sačinjava tajanstvena crna materija i crna energija, koje utiču na širenje svemira.

Ako se istraživanja pokažu tačnim, to bi značilo da ne samo da se svemir širi sporije nego što se smatralo, već da se možda i sužava. Međutim, naučnici sa univerziteta u Durhamu tvrde da bi te pretpostavke mogle biti suštinski pogrešne.

Oni pretpostavljaju da tamna strana svemira ne postoji, što bi značilo da se svemir širi znatno sporije nego što se to ranije pretpostavljalo, a po rečima dr Roberta Masija iz Kraljevskog astronomskog društva, čak je moguće i da se svemir sažima.

Kliknite da nastavite čitanje

,

Bez komentara


Glasajte protiv ovog postaGlasajte za ovaj post (ocena -1, 1 glas(a))

Opereta neutrino

Sedam godina nakon početka gradnje eksperimenta OPERA i tri godine njegovog rada u podzemnom Nacionalnom laboratoriju Gran Sasso italijanskog Nacionalnog instituta za nuklearnu fiziku (INFN), jedan od mnogo milijardi mionskih neutrina proizvedenih na CERN-ovom akceleratorskom postrojenju (CNGS) se je vjerojatno „pretvorio“ u tauonski neutrino, a koji je opažen u OPERA detektoru. To je izuzetno značajan rezultat.

Veliki hadronski sudarač počeo raditi gotovo punim kapacitetom
Opažanje još nekoliko sličnih tau-neutrino događaja uz već poznate i očekivane mion-neutrino događaje predstavljalo bi dugo očekivani dokaz „neutrinskih oscilacija“, tj. da se neutrini jedne vrste pretvaraju u neutrine druge vrste.

Kliknite da nastavite čitanje

,

Bez komentara


Glasajte protiv ovog postaGlasajte za ovaj post

Komad sa pevanjem, pucanjem i talasanjem

Tri svemirske letelice će na međusobnoj razdaljini od oko pet miliona kilometara ispaliti jedna na drugu laserske zrake preko praznine svemira, kako bi se konačno dokazalo da li je teorija koju je postavio naučnik Albert Ajnštajn tačna, piše „Telegraf“.

Fizičari se nadaju da će ova ambiciozna misija dokazati postojanje gravitacionih talasa, fenemon koji je Ajnštajn predvideo u svojoj poznatoj teoriji opšteg relativiteta, ujedno i njen poslednji deo koji treba da se pokaže tačnim.

Tri svemirska broda leteće u formaciji dok orbitiraju oko Sunca, a svaka će imati lebdeću kocku zlatne platine, plan je misije koju sprovode američka svemirska agencija NASA i Evropska svemirska agencija (ESA).

Zahvaljujući laserskim zracima ispaljenim u prostoru između letelica izmeriće se minutne promene u razdaljini između svake od tih kocki, prouzrokovane slabim talasima gravitacije koji nadolaze od katastrofičnih događaja u dubokom svemiru.

Kliknite da nastavite čitanje

Bez komentara


Glasajte protiv ovog postaGlasajte za ovaj post

Vrata Svesti

Uobičajena definicija „crne rupe“ uključuje postojanje takozvanog „konačnog horizonta“ koga ništa ne može da izbegne i da se spasi. Međutim, najnoviji proračuni nagoveštavaju da „zanemoćala“ materija nikada ne može da postane dovoljno snažna da sama formira „konačni horizont pa će, umesto toga, stvoriti „crne zvezde“. A da li crne rupe na neki način mogu predstavljati – portal, „velika vrata“ ka drugim univerzumima?

Možda, ipak, crne rupe ne postoje – ili u najmanju ruku ne onako kako ih naučnici zamišljaju, maskirana i zaogrnuta neprobojnim „konačnim horizontom“. Najnoviji kontroverzni proračun mogao bi da „ukine“ horizont tako razreši zbunjujući paradoks u fizici.

Kliknite da nastavite čitanje

,

Bez komentara


Glasajte protiv ovog postaGlasajte za ovaj post

Schroedingerove mace

Zbunjujući zakoni kvantne mehanike prema kojima se isti atomi i molekule mogu istovremeno nalaziti na dva mjesta, odnosno mirovati i kretati se istovremeno, po prvi su put potvrđeni na primjeru očima vidljivog tijela. Naime, američki tim znanstvenika uspio je izazvati kvantno stanje u predmetu koji je milijardama puta veći od ranije testiranih, odnosno pokazati da se kvantna mehanika može primijeniti na svakodnevne predmete kao i na atomske čestice.

Prema kvantnoj teoriji malene čestice djeluju kao valovi. Princip neodređenosti pokazuje da je za njih nemoguće istovremeno znati točan položaj i točnu brzinu (odnosno impuls) istovremeno, međutim, čestica može istovremeno biti u više raziličitih stanja (superpozicija) – kretati se i mirovati. To se zbiva sve dok neka vanjska sila ne djeluje na njih, odnosno do trenutka kada pokušamo izmjeriti njezino stanje. Tada će ona odjednom odabrati jedno od mogućih stanja.

Fizičar Andrew Cleland s Kalifornijskog sveučilišta i njegovi kolege u svojem su eksperimentu upotrijebili metalnu lopaticu koja obično vibrira kada struja prolazi kroz nju.

Kliknite da nastavite čitanje

,

Bez komentara


Glasajte protiv ovog postaGlasajte za ovaj post (ocena +5, 1 glas(a))

Prevremena pemzija?

Veliki hadronski kolajder (LHC), džinovski akcelerator čestica, biće ugašen na godinu dana kako bi naučnici pozabavili nekim propustima u njegovoj konstrukciji kao i pitanjima bezbednosti, prenosi „Telegraf“.

„Mašina će biti ugašena do kraja 2011. godine“, rekao je Dr Stiv Majers, direktor Evropskog centra za nuklearna istraživanja (CERN), koji je konstruisao kolajder. On je rekao da te greške kolajderu onemogućavaju da dostigne svoj pun potencijal i proizvede energiju od 14 triliona elektronvolti koliko se očekivalo za dve godine. Time bi naučnici dostigli svoj prvobitni cilj, simulaciju uslova nastalih posle „Velikog praska“ u kome je nastao univerzum.

Kolajder će do kraja ovog meseca napraviti rekord i proizvesti energiju od 7 triliona elektronvolti, ali se naučnici ipak boje da ne dođe do novog oštećenja. Zato su doneli odluku da puste mašinu da radi polovinom snage još 18 do 24 meseca, a onda je ugase na godinu dana da bi je „popravili“. Ovo je poslednji u seriji zastoja u radu kolajdera od njegovog puštanja u rad u septembru 2008.

,

Bez komentara


Glasajte protiv ovog postaGlasajte za ovaj post

Trenutak pre sudara sa istinom

Naučnici koji rade na Velikom hadronskom sudaraču nadaju se da bi krajem ove godine mogli doći do značajnih otkrića o tamnoj materiji, izjavio je danas direktor Evropskog centra za nuklearna istraživanja (CERN) Rolf-Diter Hojer.

To bi prema njegovim rečima bio prvi veliki proboj ostvaren pomoću ovog džinovskog akceleratora koji se prostire kroz 27 kilometara dugi tunel ispod švjacarsko-francuske ganice. Hojer je rekao da će Veliki hadronski sudarač kasnije ovog meseca raditi na rekordnim energetskim nivoima – na sedam milijardi elektro volti, što je tri puta više od rekorda koji je taj akcelarator postavio u novembru. Naučnici iz CERN-a se nadaju da će sudaranjem snopova protona visokih energija u tunelu dobiti ključne uvide o sastavu materija i stvaranju univerzuma pre više milijardi godina u trenucima neposredno posle Velikog praska.

Veliki hadronski sudarač za sada nije doneo nikakvo otkriće, rekao je Hojer, ali i izrazio uverenje da će biti ostvaren prvi proboj u saznavanju tajni tamne materije za koju naučnici veruju da čini četvrtinu celog univerzuma.

„Otvorićemo vrata za novu fiziku krajem ove godine“, rekao je Hojer. „Trebalo nam je nekoliko decenija da dođemo do razumevanja vidljivog univerzuma. To je sve lepo objašnjeno standardnim modelom, ali je veliki problem što je to tek pet odsto univerzuma“.

Kliknite da nastavite čitanje

,

Bez komentara


Glasajte protiv ovog postaGlasajte za ovaj post

Acoustic black hole

The Italian team has constructed an acoustic counterpart of a gravitational black hole out of a flowing one-dimensional Bose-Einstein condensate. The velocity creates a sonic barrier, a version of the event horizon.

And this „acoustic black hole“ indeed does emit Hawking radiation composed of phonons, as demonstrated by long-range patterns in the density-density correlation function of the gas i.e. by everything strange about the picture above away from the yellow diagonal line.

I haven’t told you one more disappointing thing. Even the acoustic „experiment“ has so far only been done numerically. Some skillful experimenters will hopefully do better.

,

Bez komentara


Glasajte protiv ovog postaGlasajte za ovaj post

Doviđenja i hvala za ribu…

Čuveni profesor Stiven Hoking namerava da napusti Univerzitet Kembridž posle gotovo 50 godina i da se preseli u Kanadu u znak protesta zbog nekih poteza britanske vlade. Poznati fizičar razočaran je smanjenjem davanja za univerzitet, što će, po njegovom mišljenju, bitno uticati na naučna istraživanja.

Odlazak profesora Hokinga, koji je u Kembridžu od 1962. godine, predstavljao bi težak udarac univerzitetu i visokom obrazovanju u Britaniji. Ovaj 68-godišnji naučnik koji je postigao krupna otkrića na polju teoretske fizike, iako gotovo potpuno paralizovan, izjavio je da rezanje budžeta za obrazovanje znači da se naučno istraživanje u Britaniji sve više usredsređuje na industrijsku primenu, a ne na potragu za znanjem i otkrićima.

Autor bestselera „Kratka istorija vremena“ provešće ovog leta dva meseca na Institutu Perimeter u Ontariju i ukoliko sve bude išlo po planu, nada se da će se tu preseliti za stalno.

Njegov portparol kaže da profesor Hoking „ozbiljno kritikuje vladinu politiku u vezi s finansiranjem nauke“, rekavši da postoji opasnost da se završi istorija britanskih mislilaca svetskog glasa. U pokušaju da se smanji državni deficit, vlada je najavila smanjenje izdvajanja za visoko obrazovanje od gotovo milijardu funti tokom tri godine. Selidba Hokinga mogla bi izazvati velike poteškoće, budući da mu je zbog njegovog stanja potrebna stalna pratnja.

Bez komentara


Glasajte protiv ovog postaGlasajte za ovaj post