Pre dve nedelje astronomi su pronašli do sada najveće crne rupe, deset milijardi puta masivnije od našeg Sunca, da bi danas američka svemirska agencija NASA objavila da je otkrila – najmanju.

Ona je verovatno svega tri puta masivnija od naše zvezde, što je opasno blizu minimalnoj količini mase potrebne da se stvori crna rupa na prvom mestu. Našem Suncu, radi primera, nedostaje dovoljno mase da formira crnu rupu na kraju svog životnog ciklus.

Da je originalna zvezda crne rupe bila išta manja, nedostajalo bi joj gravitacije da se uruši. Samim tim, ova mala crna rupa ima “jači stisak” od onih sa 10 milijardi puta većom masom od Sunca.

Hrvatski znanstvenik Petar Mimica otkrio je uzrok do sada najjačih bljeskova u svemiru. ‘Bljeskovi’ možda i nisu prava riječ, jer je Mimica uspio objasniti zračenje gama zraka u trajanju od čak pola sata, iako je uobičajeno da takav fenomen, zabilježen kod umirućih zvijezda, traje tek oko pola minute, a rezultati su objavljeni u časopisu Nature .

Tim Andaluzijskog Instituta za Astrofiziku u Granadi, koji predvodi Christina Thorne, a u kojem se nalazi i Mimica, pregledali su podatke koje je sakupio NASA-in svemirski teleskop SWIFT kako bi pronašli uzrok dugotrajnog zračenja gama zraka.

Ovo zračenje, obično u trajanju od 20 do 40 sekundi, izbacuju crne rupe, koje nastaju nakon smrti masovnih zvijezda. Mlaz materije i zračenja koje izbacuje ovo tijelo dostižu gotovo brzinu svjetlosti, a energija koja se na taj način stvara ekvivalent je energiji koju bi Sunce izbacilo u 10 milijardi godina. Ali zvijezda GRB 101225A ima bljesak koji traje pola sata, što je fenomen koji do sada nije mogao biti objašnjen.

NASA-in svemirski teleskop Hubble snimio je do sada najoštriju infracrvenu fotografiju središta Mliječne staze. Fotografija je nastala zahvaljujući Hubbleovoj najmodernijoj infracrvenoj kameri – NICMOS ( Near Infrared Camera and Multi-Object Spectrometer ) te prikazuje prostor od 300 puta 115 svjetlosnih godina, ili nešto manje 35 tisuća svjetlosnih godina kvadratnih.

Znanstvenici ne mogu u vidljivom spektru svjetlosti promatrati centar naše galaksije zbog brojnih prepreka, poput oblaka plina i prašine, no Hubbleova infracrvena kamera može zaviriti kroz njih. Upravo zahvaljujući tome znanstvenici imaju pristup do sada neviđenim prizorima Mliječnog puta, ali i drugih galaksija.

Na fotografiji, obojanoj crveno kroz filter koji otkriva sjaj ioniziranog vodika, lako se mogu vidjeti masivne zvijezde ‘razbacane’ po cijeloj panorami, ali i sam centar galaksije prepoznatljiv po snažnom isijavanju ioniziranog vodika koji okružuje supermasivnu crnu rupu.

Gledan pomoću X zraka, cijelo nebo sjaji. Čak i daleko od najsjajnijih izvora svjetlosti, X zrake koje potječu izvan naše galaktike daju uravnotežen sjaj u svakom smjeru.

Astronomi su dugo sumnjali da su glavni uzročnici ovoj kozmičkoj pozadini ispunjenoj X zrakama prašinom obavijene crne rupe u središtima aktivnih galaktika. Problem je bio u tome što je premalo otkrivenih crnih rupa radilo taj posao. Međunarodni tim znanstvenika je pomoću podataka dobivenih od NASA-inog Swift satelita potvrdio postojanje većinom neviđene populacije galaktika s crnim rupama. Njihovo zračenje X zraka se toliko jako upija da ih je poznato manje od desetak.

Ipak astronomi kažu da unatoč jako prigušenom X zračenju, ti izvori mogu predstavljati vrh sante leda i sveukupno im je brojno stanje najmanje jedna petina svih aktivnih galaktika.