Kockičicin iBlob
- Arthiva
- Mapa
- O ovome
- Zalepljeno
- Antropologija
- Arheologija i psihoaktivne supstance
- Arkaim grad drevnih Arijevaca na Južnom Uralu
- Egipat, domovina magije – piše Miodrag Milanović deo 1.
- Holografski svemir – Talbot Michael, izvodi
- Indijanski horoskop
- Krvna osveta i vražda
- Lapot
- Mitologija srednje Amerike 1
- Rudolf Steiner – Osnove Ezoterije
- Sihra – islamska magija 1. deo
- Sihra – islamska magija 2. deo
- Sihra – islamska magija 3. deo
- Sihra – islamska magija 4. deo
- Sihra – islamska magija 5. deo
- Sihra – islamska magija 6. deo
- Sihra – islamska magija 7. deo
- Sihra – knjiga na temu, kratak prikaz
- Simbolika životinja Starih Slovena
- Vlasi – život, običaji, magija
- Zabranjena istorija
- Biografija
- Istorija
- Charles Darwin i teorija evolucije
- Crveni barun
- Čujte Srbi
- Dioklecian
- Doktrina kroz vekove
- Džingis Kan
- F.M.Dostojevski – Jevrejsko pitanje
- Fani Okič, odlomak, Crveni bogovi Anda
- Fatalna sudbina Obrenovića
- H.Cortes i F.Pisaro
- Istorija Snikersa
- Nastanak antičkog grčkog teatra iz Dionizijskog kulta
- NEVIDLJIVI ORAO – Alan Baker
- Oswald Boelcke – otac zračne borbe
- Poslednji časovi Atlantide
- Španska inkvizicija
- Sparta
- SRBI, DREVNI RATNICI SUNCA – Miodrag Milanović
- Srpska istorija, zanimljivosti – piše Miodrag Milanović
- Templari
- Vavilon
- Veliki Rat – WWI
- Vuk Branković
- ЗАБОРАВЉЕНИ САРМАТИ – Miodrag Milanović
- “Sve što je rođeno ili učinjeno u datom trenutku, ima kvalitete tog vremena” – K.G.Jung
- Lethal weapons
- Ostalo
- PLANETA ŽENA – Dr Jovo Toševski
- Ajnštajnov san
- Captain Hindsight’s notes
- Celibat
- CV – pisanje evropskog formata
- Dejvid Ajk (David Icke)
- Evolucija emotivnog razvoja – T.Budak
- F.M.Dostojevski – Jevrejsko pitanje
- Filozofija tela – Mihail Epštejn
- Kabala za početnike
- Korporacija – rođenje nakaze
- Kratak esej o mudrosti sadržanoj u rečenici: „Pazi gde gaziš“
- Kristali, opširno
- POLJE – Lynn Mctaggart
- Promiskuitet – Dragana Miletić
- Rečnik parafilije (patološka seksualna sklonost)
- Rudolf Štajner – Krv je sasvim osobit sok
- Sun Tzu – Umeće ratovanja
- Sužena svijest – psihologija gomile
- Tako je govorio Mahatma Gandi
- UPROPASTITELJI SRBIJE
- VELIKA TAJNA VODE
- What the bleep are they saying
- Јуџин Роуз (Отац Серафим Платински) – НИХИЛИЗАМ
- Antropologija
Postovi označeni sa: hrana
Pa je l’ problem što je umro ili što je mačetina u pitanju?
Postavio Knutt u Bulažnjenje na 10 januar, 2012
Long (49) je umro 23. decembra u južnoj kineskoj provinciji Gvandong nakon što je pojeo kuvano jelo od mesa mačke, smatran specijalitetom na jugu Kine, dok je sa još dvojicom muškaraca bio na poslovnom ručku.
Jedan od te dvojice, lokalni zvaničnik Huang Guang, uhapšen je u petak pod sumnjom da u jelo stavio otrovnu travu. Policija navodi da su Huang i Long bili u svađi zbog novca. Huang, zamenik direktora odseka za poljoprivredu u gradu Bađia u Gvandongu, osumnjičen je da je jelo otrovao travom gelsemiun elegans, koja se može naći u šumama u nekim oblastima Kine.
Porodica nudila 16.000 dolara za informaciju
Kliknite da nastavite čitanje „Pa je l’ problem što je umro ili što je mačetina u pitanju?“
Kupus, braćo!
Postavio Knutt u Bez kategorije na 14 decembar, 2011
Kupus je zeljasta biljka nastala selekcijom divlje biljke u dugom vremenskom razdoblju. Divlji kupus upotrebljavali su za hranu prastanovnici evropskog područja još u starom dobu, a stari Sloveni otkrili su postupak kiseljenja koji se održao sve do danas.
Energetska i nutritivna vrednost
Kupus je vrlo popularno povrće visoke biološke i niske kalorijske vrednosti (24 kcal na 100 g), a prosečno sadrži: 92% vode, 1% proteina, 0,18% masti i 2% dijetetskih vlakana. Najviše su zastupljeni: vitamin C i beta-karoten (provitamin vitamina A), a zatim slede minerali: kalijum, gvožđe, magnezijum, sumpor i bakar. Dugotrajnim kuvanjem kupusa znatno se smanjuje njegova nutritivna vrednost, pa se preporučuje da se stavlja u vruću umesto u hladnu vodu.
Kliknite da nastavite čitanje „Kupus, braćo!“
Aman, nemojte legalizovati
Postavio Knutt u Bulažnjenje, Klimakterično na 30 novembar, 2011
Državni savet Francuske poništio je danas zabranu proizvodnje genetski modifikovanog kukuruza koja je pre nekoliko godina izrečena multinacionalnoj kompaniji Monsanto.
Tu odluku Savet je doneo pošto se kompanija Monsanto, čije je sedište u SAD, žalila na odluku ministarstva poljoprivrede Francuske iz 2008. godine da joj se zabrani gajenje genetski modifikovanog kukuruza. Odluku je ranije doveo u pitanje i Evropski sud pravde.
U obrazloženju današnje odluke Saveta se kaže da predočeni dokazi nisu dovoljni da bi zaključilo da je neophodno zabraniti proizvodnju modifkiovanog kukuruza, niti da on predstavlja opasnost za ljude, životinje i okolinu. Nevladine organizacije koje se protive upotrebi genetski modifikivane hrane, među kojima je i Grinpis, izrazile su zabrinutost zbog odluke Državnog saveta Francuske.
Dušaaaneeeee, ministre, rođače…
Postavio Knutt u Bulažnjenje, Economix na 20 novembar, 2011

Kad je reč o južnoj pokrajini, šverc mesa najviše je razvijen u Leposaviću i Zubinom Potoku, odnosno lokacijama koje su blizu administrativnog prelaza. Kako tvrdi izvor u policiji, meso koje stiže švercom iz južne Amerike stiže ili u luku Bar ili na aerodrom u Prištini i odatle se preko Kosova i Metohije deli na dva dela. Jedan deo se suši u Leposaviću, Novom Pazaru, Zupču i Raški, a potom se kao sušeno meso prodaje širom Srbije, od čega veći deo završi u velikim trgovinskim lancima jer mu je nabavna cena povoljnija. Deo prošvercovanog mesa koji se ne ostavlja za sušenje, zamrzne se i ilegalno se transportuje širom Srbije.
lili
***
A sta nase,pa sve nase su unistili,ljudi su batalili farme,jer ih je drzava srozala sa uvozom svakojakog mesa,jos i ovi svercuju ko zna sta,samo idu u minus,moja farma to nije izdrza,a koliko ja znam,vise niko i ne drzi farme,retko,retko ko.Ljudi drze za sebe i sto mogu da budem sigurna da se jos u selu jede pravo i kvalitetno meso,a ovo ostalo pazite ljudi sta jedete.Jos i povrce i voce da uniste i pukli smo
Mleko bez meda
Postavio Knutt u Economix, Politricks na 1 novembar, 2011

Какве везе има да ли ће у Европи расти цене млека?!
Шта то нас уопште брига, јел ми то увозимо сировине за производњу млека из Европе, да се није можда нешто променило па и краве дају млека колико им одобри ЕУ?!
“Захваљујући“ вашој одговорној политици, комплетна производња млека је у рукама страних компанијама, па смо дошли у ситуацију да наше краве дају страно млеко.
Leptirchak
Listerija se istriperovala
Postavio Knutt u Bulažnjenje, Čudna šuma, mUSA na 25 oktobar, 2011
Od zaraze izazvane bakterijom listerija preminulo je 25 osoba u 12 američkih država, a zdravstveni zvaničnici upozoravaju da bi broj žrtava mogao biti veći širom SAD, saopšteno je iz Centra za kontrolu i prevenciju bolesti.
U saopštenju se navodi da je, za sada, registrovano 123 obolelih, uključujući i one koji su preminuli u američkim državama Kolorado, Njujork, Indijana, Kanzas, Luizijana, Merilend, Misuri, Nebraska, Novi Meksiko, Oklahoma, Teksas i Vajomingu, prenela je agencija AP.
Prvi slučajevi zaraze bakterijom listerije zabeleženi su krajem jula od kontaminiranih dinja koje se dovode u vezu sa farmom „Džensen“, čije je sedište u američkoj državi Kolorado.
Kliknite da nastavite čitanje „Listerija se istriperovala“
Porez na apetiti
Postavio Knutt u Bulažnjenje na 25 oktobar, 2011
Danska je prva zemlja koja je, zabrinuta zbog rastuće stope gojaznosti, odlučila da dodatno oporezuje proizvode koji uzrokuju debljanje.
Od sledeće subote, u Danskoj će biti skuplji maslac, grickalice i čokolada, pa se veruje da konzumiranje tih namirnica biti smanjeno za oko deset odsto godišnje.
Prema najavama države, očekuje se da će ovaj porez, osim na zdravlje stanovnika, pozitivno uticati i na državni bužet, jer se očekuje dodatni prihod od oko 300 miliona evra, prenose mediji.
Babadevojka
Postavio Knutt u Čudna šuma na 24 oktobar, 2011
Vijetnamka Ngujen Ti Fuong (23) sada izgleda kao 70-godišnjakinja – neobično medicinsko stanje zbog kojeg je ova devojka ostarila 50 godina za nekoliko dana dogodilo se nakon što je imala alergijski napad na morsku hranu.
Ngujen je počela da stari 2008, kada je za nekoliko dana dobila bore na licu, a koža na telu joj se opustila, poprimajući sve klasične znakove starenja. Lekari sada nameravaju da ustanove šta je uzrokovalo njeno iznenadno starenje i ponudili su besplatnu pomoć.
Kliknite da nastavite čitanje „Babadevojka“
Moć zelenog
Postavio Knutt u Bez kategorije na 24 oktobar, 2011
Ispijanje jedne šoljice zelenog čaja može da spreči taloženje masnih naslaga i dalje debljanje čak i kod gojaznih ljudi, tvrde naučnici.
Zeleni čaj sadrži supstancu EGCG (epigalokatehin-3-galat) koja znatno usporava stvaranje masnih naslaga kod ljudi čija se ishrana zasniva na visoko kaloričnim namirnicama.
Naučnici sa Pen univerziteta u Americi došli su do ovog zaključka nakon eksperimenata koji su sprovedeni na gojaznim miševima. Kod onih životinja koje su redovno dobijale supstancu EGCG primećeno je da su se 45 odsto sporije gojile u odnosu na kontrolnu grupu. Međutim, ono što je bitno je da su naučnici naglasili da zeleni čaj nikako ne treba koristiti kao sredstvo za mršavljenje, jer on nema moć da potisne glad.
Premeštanje klikera
Postavio Knutt u Economix, Klimakterično na 23 oktobar, 2011

Visoke cene hrane u svetu su prilika da se farmerima u bogatim zemljama ukinu subvencije i da se poljoprivredna politika preorijentiše u pravcu pomoći siromašnim potrošačima da namire ogromne troškove za ishranu, saopštila je danas Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD).
Sistem poljoprivredne politike bogatih dosad je bio usmeren na to da se cene hrane na domaćem tržištu održe iznad nivoa svetskih cena, kako bi se zaštitili prihodi domaćih proizvodjača, prenosi Rojters.
Sada podrška domaćim cenama hrane postaje manje bitna za očuvanje farmerskih prihoda, a ne ostvaruje ni drugu svoju funkciju – dodatni podsticaj povećanju proizvodnje, naveo je OECD u godišnjem izveštaju o poljoprivrednoj politici. Tokom 2010. farmeri u 34 zemlje članice OECD su u proseku ostvarivali 10 odsto više cene svojih proizvoda na domaćem tržištu od preovladjujućih u svetu, dok je krajem osamdesetih ta razlika iznosila oko 50 odsto.
Kliknite da nastavite čitanje „Premeštanje klikera“
Komentari