Postovi označeni sa: istorija

Intelektualna svojina, šta li

Šalica čaja stajala je pred novim njemačkim kancelarom dok je Ferdinandu Porscheu tumačio kako automobil treba izgledati. – Mora imati četiri sjedala, motor sa zračnim hlađenjem, a cijena ne smije prelaziti tisuću maraka – rekao je Hitler danas legendarnom njemačkom dizajneru automobila. Mi nacisti ćemo ga financirati, objasnio mu je u nastavku, a najvažnije je da bude obiteljski i da si ga svako kućanstvo uz malo štednje može priuštiti.

Sastanak u predvorju jednog berlinskog hotela dogodio se 1934. i nije trajao više od 15-ak minuta. Tako je nastala buba, prvi volkswagen – “narodni automobil”. Ili?

Sedamdeset i osam godina (i dvadeset i jedan milijun prodanih ‘buba’) kasnije, jedan nizozemski istraživač tvrdi da je možda najpopularniji automobil u povijesti te industrije zapravo dijete Josefa Ganza, židovskog novinara i izumitelja.

Kliknite da nastavite čitanje „Intelektualna svojina, šta li“

,

Bez komentara


Glasajte protiv ovog postaGlasajte za ovaj post

V is for Vendetta

Misteriozni reljefi u kamenu uklesani pre više hiljada godina koji su nedavno otkriveni ispod Jerusalima i dalje zbunjuju arheologe. Izraelski radnici koji su otkopali kompleks soba uklesanih u stenu u najstarijem delu grada nedavno su pronašli tri isklesana simbola „V“ jedan pored drugog na podu jedne od soba. Ko ih je isklesao i zašto, za sada je misterija.

Arheolozi koji rade na iskopini toliko su zbunjeni otkrićem da nisu u mogućnosti čak ni da predlože neku teoriju, rekao je Eli Šukron, jedan od dvojice direktora iskopavanja.

„Znaci su veoma čudni i veoma intrigantni. Nikada nisam video nešto slično“, rekao je on, preneo je AP.

Kliknite da nastavite čitanje „V is for Vendetta“

, , ,

Bez komentara


Glasajte protiv ovog postaGlasajte za ovaj post

Javilo mu se. Ništa neobično, nije shvatio šta priča… uobičajeno

Tajni zapisi bivšeg američkog predsednika Džona Ficdžeralda Kenedija otkrivaju da je nekoliko dana pre atentata u Dalasu predvideo da će naredni ponedeljak, dan kada je sahranjen, biti “težak dan”.

Kenedi je imao običaj da snima sastanke u Ovalnoj sobi bez znanja sagovornika ili osoblja. Tek objavljeni snimak dug 45 sati, kojeg je objavila Biblioteka Dž.F. Kenedi u Bostonu, odnosi se na poslednjih nekoliko meseci njegovog života, uključujući odnose između 35. predsednika i njegove dece i završava se dva dana pre kobnog atentata u Dalasu, 22. novembra 1963.

U ovom poslednjem od 40 snimaka koje je biblioteka objavila od 1993, Kenedi diskutuje o ratu u Vijetnamu, želji da poboljša ekonomsku situaciju mladih glasača, odnosima sa Sovjetima i svemirsku trku.

Kliknite da nastavite čitanje „Javilo mu se. Ništa neobično, nije shvatio šta priča… uobičajeno“

,

Bez komentara


Glasajte protiv ovog postaGlasajte za ovaj post

Samo na polaroidu

„Istman Kodak”, jedna od najpoznatijih američkih kompanija, nekada šampion tehnologije i inovacija, proglasila je juče bankrot i u njujorškom sudu zatražila zaštitu od poverilaca, u nadi da će uspeti da, kroz stečajnu reorganizaciju, nađe nove osnove za svoje postojanje.

Kompanija osnovana 1880, da bi komercijalizovala fotografsku ploču – izum svog osnivača, Istmana Kodaka – svetu je zatim donela prvu praktičnu fotografsku kameru i fotografski film, da bi potom čitav jedan vek bila sinonim za američko preduzetništvo i inovatorstvo.

Njenom kamerom napravljeni su i istorijski snimci prvih ljudi na Mesecu 1969, na „Kodakovim” celuloidnim trakama je i glavnina istorije Holivuda…

Kliknite da nastavite čitanje „Samo na polaroidu“

Bez komentara


Glasajte protiv ovog postaGlasajte za ovaj post

Svaki rat je počeo slučajno pa će i ovaj, sigurno.

Filip Đilardi, penzionisani operativac CIA, u nekoliko navrata predvideo je ishod američkog vojnog angažovanja u svetu. U vezi s napetošću koja već mesecima traje u Persijskom zalivu, on predviđa početak trećeg svetskog rata. Prema njegovoj proceni, novi svetski sukob počeće naizgled bezazlenim incidentom na moru, a prerašće u pravi nuklearni rat.

1. Manji incident

Treći svetski rat počeće manjim incidentom, u koji će biti umešano plovilo iranske Revolucionarne garde, u Ormuskom moreuzu. Iako se smatra da se moreuz nalazi u međunarodnim vodama, Iran tvrdi da može da određuje ko će tuda proći. Zato će zabraniti američkim ratnim brodovima da prođu kroz moreuz.

Kliknite da nastavite čitanje „Svaki rat je počeo slučajno pa će i ovaj, sigurno.“

, , ,

Bez komentara


Glasajte protiv ovog postaGlasajte za ovaj post

Zaludan sveštenik, jarići i tako to…

Čini se da je današnji svijet mogao biti puno drukčiji da nije bilo jednog svećenika. Prema riječima oca Maxa Tremmel, svećenika koji je postao jedan od najpoznatijih europskih orguljaši, njegov prethodnik Johann Kuehberger spasio život Adolfu Hitleru .

Roditeljima Adolfa Hitlera oduzeto i četvrto dijete svega 17 sati nakon poroda
Naime, Kuehberger je navodno u siječnju 1894. spasio tada četverogodišnjeg Hitlera koji je pao u zaleđenu rijeku. Iako sam Hitler nikada nije potvrdio da se tako nešto dogodilo, novinski članak iz 19. stoljeća opisuje ovaj događaj.

Kliknite da nastavite čitanje „Zaludan sveštenik, jarići i tako to…“

,

Bez komentara


Glasajte protiv ovog postaGlasajte za ovaj post

Ružna stvarnost

Istovremeno, indeks crvenog ruža, muškog donjeg rublja i zgodnih konobarica ili pak porast broja veza na daljinu i veći broj oglasa za prodaju grobnih mesta ukazaće na iste podatke kao i pad bruto domaćeg proizvoda, stagnacije ekonomskih aktivnosti i industrijske proizvodnje.

Na primer, kada je nacionalna ekonomija stabilna, prodaja muškog rublja održava se na stabilnom i zadovoljavajućem nivou. Ali, već na prve znakove krize muškarci će početi da štede na onome gde se to najmanje primeti – na donjem rublju.

Slično je i sa ženama. Efekat crvenog ruža poznata je pojava iz 30-ih godina prošlog veka kada je Ameriku zahvatila velika ekonomska kriza i recesija. Žene koje tada, ali i za vreme svih ostalih kriza, nisu mogle da priušte obnavljanje garderobe i ostale skuplje užitke, od crvenog ruža ipak nisu odustale. Nekako im je još samo crveni ruž ostao kao simbol ženstvenosti i luksuza. I inače je poznato da raste prodaja dekorativne kozmetike za vreme recesije.

,

Bez komentara


Glasajte protiv ovog postaGlasajte za ovaj post

Promućkati pre upotrebe?


U svakom poznatom predviđanju, od legendi sa kalendarom Maja do istorijskih analiza Momzena i Špenglera, civilizacije se na kraju ruše. Koliki je prirodni rok upotrebe posle koga se civilizacije kvare, ili pak vraćaju proizvođaču?

Piramida Maja

„Njihova je propast bila prirodna i neizbežna posledica neumerene veličine“, kaže britanski istoričar iz XVIII veka Edvard Gibon, autor višetomnog remek-dela Opadanje i propast Rimskog carstva; koje je kod nas objavljeno u skraćenom izdanju, a u kome Gibon, između ostalog, iznosi i stav da zapravo nije čudno što je rimska imperija propala, nego što je tako dugo trajala.

Kliknite da nastavite čitanje „Promućkati pre upotrebe?“

,

Bez komentara


Glasajte protiv ovog postaGlasajte za ovaj post

Muška i ženska homoseksualnost kod pravoslavnih Slovena (od X do XVIII veka)

Srednjovekovno slovensko kanonsko pravo je bio ukorenjeno u učenjima crkvenih otaca. Oni su pak bili pod velikim uticajem postojećih tumačenja delova Biblije koji su se bavili ispoljavanjem seksualnosti, kao i stavovima prehrišćanske Grčke. Dve tradicije nisu bile kompatibilne.

Stavovi starog semitskog drustva prema muškoj homoseksulanosti su izraženi u Mojsijevom zakonu i interpretacijama priče o Sodomi i Gomori. Mojsijev zakon je svrstavao homoseksualnost među velike zločine, koji su se kažnjavali kamenovanjem. Apostolsko preferiranje celibata je podrazumevala obeshrabrivanje bilo kakvog oblika seksualne aktivnosti, bilo hetero- ili homoseksualne, ali je homoseksualna bila naročito osuđivana. Neoplatoničarska filozofija je zastupala ograničavanje čulnog prepuštanja seksu, naročito ako ono nije bilo u prokreativne svrhe.

Kliknite da nastavite čitanje „Muška i ženska homoseksualnost kod pravoslavnih Slovena (od X do XVIII veka)“

, ,

Bez komentara


Glasajte protiv ovog postaGlasajte za ovaj post

Historik

Gledano povijesno, uloga Draže Mihajlovića na povijesnoj sceni Srbije i Jugoslavije može da bude sagledana samo u svim složenim parametrima koji i danas nose sudbinu Srbije i srpskog naroda od balkanskih ratova (u kojima Draža sudjeluje) do kraja drugog svjetskog rata, uzimajući u obzir trusno i fragmentirano balkansko podneblje.

Kliknite da nastavite čitanje „Historik“

, , ,

Bez komentara


Glasajte protiv ovog postaGlasajte za ovaj post