Postovi označeni sa: Mitologija

Lilithutanci

Simbolizam demonologije. Lilith, već spominjana ranije, jedan je od najupečatljivijih likova iz demonske mitologije.

Evo ukratko njezine priče: Lilith, Namaah (hebrejski), Lilatu, Lilutu, Lamashtu ili Lilu (asirsko/babilonski), Lilit, Lamiae (grčki), Layla, Karina ili Ghul (arapski), Liliy (rumunjski) imena su koja susrećemo u razim mitologijama/religijama. Neki autori izjednačuju ju s Hekatom, Perzefonom, Medejom ili Nemezis iz grčko-rimske mitologije.

Uglavnom, Lilith (zvat ću ju tako) je prema židovskim kabalističkim tekstovima prva žena Adamova, (prema nekim izvodima Talmuda stvorena prije Adama i iz iste tvari kao i on) koja je kasnije pobunivši se protiv Adama i Boga tražeći ravnopravnost u svemu s Adamom – ovaj dio se razlikuje u drugim verzijama priče, prema nekima joj se više sviđao demon Šamael (simbol zmaja!) – izgnana iz raja, a umjesto nje Bog stvara Evu.

Kliknite da nastavite čitanje

, ,

Bez komentara


Glasajte protiv ovog postaGlasajte za ovaj post (ocena +1, 1 glas(a))

Crveni baron

Crveni baron
Na početku prvog svjetskog rata motorna avijacija još je bila u povojima. Dakako, avione tada još nisu smatrali borbenim sredstvom: upotrebljavali su ih samo za promatranje i izviđanje. Nezgrapni dvokrilci i trokrilci nisu bili naoružani, jer još nitko nije došao na ideju da upotrijebi avion za borbu protiv drugog aviona, za obaranje balona ili za bacanje bombi na ciljeve koje nije mogla doseći artiljerija. Zbog toga je u prvo vrijeme u zraku vladao mir. Kad su se visoko iznad bojnog polja susreli piloti dvije zaraćene strane, jedan bi drugom mannuli rukom u znak pozdrava i zatim bi svaki proslijedio na svoj zadatak.
Ni danas nije poznato koji je od tih letača prvi izgubio živce i, gledajući ratne strahote na zemlji, ponio sa sobom pušku i prilikom susreta s naprijateljskim avionom počeo pucati po njemu. No kad su zračne borbe počele — sve je krenulo brzinom lavine!

Kliknite da nastavite čitanje

, ,

Bez komentara


Glasajte protiv ovog postaGlasajte za ovaj post (ocena +1, 1 glas(a))

Još nam samo ale fale

Mnogi prelomni događaji vezani za 28. jun, koji je postao mitološki datum. Od Kosovske bitke, preko ubistva Ferdinanda, do izručenja Miloševića Hagu

Bošnjačka mahala

AKO je bilo koji dan sudbinski odredio, usmerio, preokrenuo istoriju Srbije, bio je to – Vidovdan! Kroz vekove su se tog 28. juna prelamali srpski porazi i pobede toliko da se u narodu ukorenilo mitološko verovanje u taj datum.
Od Kosovske bitke, atentata na Franca Ferdinanda u Sarajevu, kraja Prvog svetskog rata, do simboličkog uzdizanja Slobodana Miloševića na Gazimestanu i njegovog kasnijeg izručenja Hagu. Vekovima se na Vidovdan „videla“ neka drugačija budućnost.

Kliknite da nastavite čitanje

, , ,

Bez komentara


Glasajte protiv ovog postaGlasajte za ovaj post

Brojleri?

Priča o orlu među pilićima jedna je od najcitiranijih inspiracijskih priča. Najčešće ju se pripisuje afričkom (Gana) profesoru i piscu J.E.K. Aggreyu, iako je vjerovatnije da je priča puno starija i da dolazi iz narodne predaje. Priče o orlu kao simbolu čistoće i spasenja imaju i druge kulture: američki Indijanci, hinduisti (Garuda, Kralj Ptica), muslimani, itd. Postoje verzije priče sa sretnim i nesretnim završetkom. Evo jedne s nesretnim:

Jednog dana neki čovjek nađe orlovsko jaje i stavi ga pod kokoš. Nakon izvjesnog vremena orlić se je izlegao istovremeno kad i pilići.Počeo je živjeti i ponašati se kao ostali pilići. Odrástao je s njima.

Čitavog života orao je radio isto što i kokoši u dvorištu misleći da je jedna od njih. Kljucao je naokolo u potrazi za kukcima i glistama, kokodakao je i lepršao krilima, uzdižući se po koji pedalj iznad tla.

Kliknite da nastavite čitanje

, ,

Bez komentara


Glasajte protiv ovog postaGlasajte za ovaj post

Kod nas to radi Mlađa

Svakodnevni posao Jasne Held, Katharine Ritter i Nathalie Bondoux sastoji se od maštovitog i angažiranog pričanja bajki i priča.

Moderni (usmeni) pripovjedači potomci su neizmjerne i drevne zajednice svećenika, trubadura, bardova, griota, cantadora, kantora, putujućih pjesnika, skitnica, vještica i luđaka, napisala je znanstvenica i pripovjedačica Clarissa Pinkola Estes u popularnoj knjizi “Žene koje trče s vukovima”. Lijep je to opis osebujne zajednice, ali malo je poznato i da je riječ o zajednici pristojne veličine, barem tako tvrde oni koji se tim poslom bave.

Prva suvremena generacija

Svoj posao obavljaju pred skupinom djece, odraslih ili starijih ljudi, ponekad kostimirani, ponekad ne. Operiraju na otvorenom ili u zatvorenom prostoru, ali srž je uvijek ista: od njih se očekuje da maštovito i angažirano pričaju bajke i priče i tako skupinu koja sjedi pred njima dovedu u stanje kad je jedino važno što će se iduće dogoditi u izmaštanom svijetu. Tri pripovjedačice – ispravan naziv bio bi kazivačice, ali držat ćemo se termina kojim se same nazivaju – Jasna Held, Katharine Ritter i Nathalie Bondoux, sudjelovale su prošli tjedan na Festivalu bajki u Ogulinu. Usmeno pričanje priča poznato društvu od začetaka civilizacije, kako tvrde, doživljava svoju renesansu.

Kliknite da nastavite čitanje

Bez komentara


Glasajte protiv ovog postaGlasajte za ovaj post (ocena +1, 1 glas(a))

SRBI, DREVNI RATNICI SUNCA

Zanimljiva istorija
Piše Miodrag Milanović

Drevna plemena Srba živela su, sa plemenima Slovena, na jedinstvenom prostoru još u trećem milenijumu pre naše ere; već u tom dobu, pre rasejanja, govorili su zajedničkim jezikom koji nazivamo opštim, praslovenskim jezikom. U vreme ovoga zajedništva, stvoren je prvobitni sistem bogova čije početke zatičemo na prelazu iz trećeg u drugi milenijum pre Hrista. Prva božanstva su heliocentrična, ratnička a, sa razvitkom zemljoradnje i uspostavom stalnih staništa (tzv. „sedelačko stanovništvo“), dolazi do izgradnje prvobitnog zemljoradničkog monoteizma i kulta Velike Majke.

Praotac ljudi

Kliknite da nastavite čitanje

, ,

Bez komentara


Glasajte protiv ovog postaGlasajte za ovaj post (ocena +1, 1 glas(a))

Kosovski boj još jedna varijanta

Konstantin Mihailović Janičar beleži da je Kosovski boj započeo u sredu, na dan svetog Vida, i da je trajao do petka. Mnogi Lazaru odani vitezovi hrabro su se borili, a manji broj njih je bitku „gledao kroz prste.“ Janičar kaže dalje da je bitka izgubljena u petak u podne, zbog nevere i nesloge koja se beše natovrzla na oba zaraćena tabora, a ponajviše među Srbe. Otvoreno tvrdi kako je hrišćanski vitez Miloš Nikole Kobila ispoštovao svoj zavet i ubio Murata, a da je tada ubijen i Muratov stariji sin Mustafa. Poslednjeg dana bitke, Turci su na prevaru dočekali srpskog cara Lazara blizu Bogorodičine crkve „po imenu Samodreža“, oborili ga s konja i uhvatili. Na tom mestu posle je podignut visok stub od mramora. Bajazit je zapovedio da se velmože koje su Lazara izdale poseku, smatrajući da bi i njega izdali kao što su izdali svoga gospodara. Lazar je posečen zajedno sa topličkim vojvodom Krajimirom. Vojvoda Krajimir, do smrti veran svom gospodaru, kao poslednju milost izmolio je od Bajazita da mu se dozvoli da Lazarevu odsečenu glavu dočeka u svoj skut, kako ne bi pala na zemlju. Molbu je obrazložio prethodno datom zakletvom Lazaru da će njegova, Krajimirova glava, ležati gde i Lazareva. Tu janičari donesu na smrt isprobadanog Miloša Kobilića i odseku mu glavu. Konstantin Mihailović svedoči da je Bajazit na mestu očeve pogibije zapovedio da se načini znak, „na četiri stuba svod je olovom prepokriven.“ Tela Murata i njegovog sina Mustafe umotana su u kamilju kožu i odneta u Brusu.

Milon, a ne Miloš

Kliknite da nastavite čitanje

, ,

Bez komentara


Glasajte protiv ovog postaGlasajte za ovaj post

Mistična udumbara na prozaičnom mestu

Redak cvet „udumbara“, koji prema budističkoj legendi cveta svakih 3.000 godina, otkriven je ispod mašine za pranje veša u kući jedne opatice u planinama Lušan u Kini, piše „Telegraf“.

Cvet, koji se još naziva i „joutan poluo“, ima svega jedan milimetar u prečniku. Opatica Mjao Vei (50) čistila je kuću kada je otkrila bele cvetiće ispod svoje mašine za veš. Ona je prvo pomislila da u pitanja jajašca crva, međutim, sledeći dan je otkrila 18 sićušnih, belih, mirisnih cvetića. U lokalnim hramovima smatraju da je ova biljka primerak čudesne „udumbare“, čije ime znači „srećan cvet sa nebesa“.

Struktura cveta „udumbare“ je sakrivena unutar voća nalik smokvi. S obzirom na to da je cvet teško videti, nastale su brojne legende. Prema budističkoj mitologiji, „udumbara“ cveta svakih 3.000 godina i prema tome simboliše događaje koji se retko dešavaju.

,

Bez komentara


Glasajte protiv ovog postaGlasajte za ovaj post

Manihejstvo ukratko

Manihejstvo je tradicionalno perzijsko vjerovanje koje se definira kao sinteza tradicionalnog perzijskog vjerskog dualizma dobra i zla, sa elementima ranoga kršćanstva. Tu sintezu uobličio je perzijski vjerski učenjak Mani (Manichaeus) još u trećem stoljeću nove ere.

Pojava Manija kao vjerskog i socijalnog propovjednika poklapa se sa utemeljenjem Novoperzijskog carstva i dinastije Sasanida, koja je vladala Iranom od 226. do arapske invazije 641.-645. godine. Sasanidi su zaratustrizam (grčki – zoroastrizam) proglasili državnom religijom. Tim je institucionaliziranjem zoroastrizam postao ideologijom vladajućih slojeva Novoperzijskog carstva. Njegovi svećenici su opravdavali i branili dati politički poredak i socijalne odnose u iranskom društvu. Sasanidi su, uz oslonac na zoroastrizam, gušili socijalni bunt i pokrete ugnjetavanih slojeva stanovništva i progonili ona vjerska učenja koja su propovijedala egalitarizam i otpor vlastima, službenoj religiji i njenom vjeronauku. Među takava učenja je, pored kršćanstva, svrstano i manihejstvo.

Njegov tvorac Mani je osuđivao materijalna dobra i ovozemaljska uživanja, propovijedajući istovremeno asketski život. Prema Maniju, spas svakog pojedinca ne zavisi od volje zoroastričke crkve, nego od njegovog ličnog života. To je izazvalo reakciju službene zoroastričke crkve, koja je pozvala Manija na javnu raspravu. On je prihvatio poziv na tu raspravu, nakon koje je proglašen otpadnikom od vjere predaka i bačen u tamnicu, gdje je 277. godine na svirep način ubijen.

Kliknite da nastavite čitanje

, ,

Bez komentara


Glasajte protiv ovog postaGlasajte za ovaj post (ocena +10, 2 glas(a))

El Diablo

U tradicionalnoj kulturi i narodnoj religiji Srba predstave o đavolu nastale su mešanjem hrišćanskih i nehrišćanskih verovanja. S jedne strane, đavo je oličenje zla koje boravi u paklu ali može da iskušava ljude i navede ih na zlodela, s druge strane, u narodnim verovanjima on više liči na zavidnog i lukavog komšiju ili čak biće sklono šalama.

Veštica i đavo su bića koja postoje u demonologijama širom sveta. Nije reč samo o imaginarnim bićima i mitskim fantazmagorijama koje pripadaju prošlim vremenima, već o veoma moćnim, univerzalnim metaforama koje svoje interpretacije nalaze u svim vremenima i svim kulturama. Osluškujući oživljavanje ovih mitskih predstava u modernoj, popularnoj kulturi kroz mas-medije, okultne i alternativne religijske pokrete u svetu, kao i njihovu ideološku (zlo)upotrebu u savremenoj kulturi, izdavačka kuća „Clio” je napravila poduhvat objavljivanjem dve knjige italijanskih autora o tim temama.

Knjiga Veštica, ispovesti i tajne, Tersile Gato Kanu, italijanske istoričarke i folkloristkinje, nastala je kao rezultat višegodišnjeg istraživanja narodnih predanja i arhivske građe. Autorka je rekonstruisala zapisnike sa sudskih procesa sačuvanih u arhivima širom Italije i dodatno ih ilustrovala citatima iz demonoloških tekstova i inkvizitorskih priručnika. Dočarane su i autentične ispovesti žena osuđenih za veštičarenje, njihovi strahovi, nade i preživljavanje, najsvirepije torture kroz koje su prošle u procesima suđenja, pre nego što su žive spaljene na lomačama.

Druga knjiga, Đavo, italijanskog istoričara religije Alfonsa M. di Nole iz perspektive komparativne religije, govori o đavolu, odnosno, njegovim različitim manifestacijama, čime je praktično obuhvaćen veliki deo svetske demonologije u kontekstu svih najznačajnijih religija i mitologija. Veliki prostor u knjizi posvećen je demonologiji i vračanju na Zapadu, gde autor fenomenu veze između veštice i đavola pristupa na osnovu malo poznatih izvora i dokumenata.

Kliknite da nastavite čitanje

Bez komentara


Glasajte protiv ovog postaGlasajte za ovaj post