Kockičicin iBlob

Za proslavu svojeg rođendana, pa makar on bio i jubilarni deseti, rijetko si koja kompanija može priuštiti lansiranje vlastitoga satelita u svemir.

Dok za takvim potezima nikada nisu posezali čak ni spektaklima izrazito skloni moćnici poput Stevea Jobsa i njegova imenjaka Ballmera, koji stoje na čelu dva istaknuta informatička giganta, Applea i Microsofta, prodor izvan atmosferskog omotača priuštio si je Google. Satelit je, zapravo, lansiran zato da bi dobavljao visokokvalitetne fotografije Zemlje namijenjene korištenju u programu Google Earth. To što se datum lansiranja satelita poklopio s obljetnicom osnutka kompanije, dakako, nije slučajnost.

Svoj jubilej Google je obilježio i s još nekoliko gotovo šokantnih novosti. Sve je počelo početkom ovog mjeseca – cijeli rujan ta tvrtka doživljava kao svoj rođendan s obzirom na to da je s radom počela 7., a da je internetska domena google.com registrirana 15. 9. – kada je svim korisnicima interneta na svijetu besplatno na raspolaganje stavljena probna verzija Chromea, prvog internetskog preglednika koji je proizveo taj internetski konglomerat.

S jedne strane nevjerojatno brz, Chrome je odmah oduševio milijune koji su ga isprobali, no s druge strane, način na koji zadire u privatnost korisnika čak ni one najmanje paranoične nije ostavio ravnodušnima. Internet već danima bruji o Chromeu, analizira se njegov ošamućujući potencijal u odnosu na do sada vladajući program tog tipa, Microsoftov Internet Explorer, no nitko se ne može oteti dojmu da je Google, niti ne pokušavajući skriti koliko njime privatnih podataka pojedinaca praktički otima i svojata, konačno otkrio svoje pravo lice.

Da ono nije nimalo simpatično te da pretenzije te tvrtke djeluju kudikamo pohlepnije čak i od onih koje su se više neopravdano nego opravdano pripisivale Microsoftu, složili su se čak i najrazvikaniji Microsoftovi kritičari.

Prije točno deset godina Google su pokrenula dvojica studenata matematike na Stanfordu, Larry Page i Sergey Brin, u želji da stvore drukčiju informatičku tvrtku, poštenu, ekološki osviještenu, omiljenu i među zaposlenicima i među korisnicima.

Tvrtka je nastala komercijalizacijom algoritma za pretraživanje weba koji je taj nadareni dvojac razvijao u sklopu projekta na sveučilištu. Za razliku od dotadašnjih pretraživačkih metoda koje su rezultate rangirale prema količini pojavljivanja zadanog termina unutar pojedine stranice, Pageova i Brinova ideja bila je da se pronađeni linkovi rangiraju prema količini drugih stranica koje se referiraju na njih.

Svoj su algoritam prvotno nazvali BackRub, baš zato što je sustav koji ga je provodio analizirao povratne linkove kako bi ustanovio važnost pojedine internetske stranice. Uvjereni da će upravo one stranice do kojih dovodi najveći broj drugih stranica biti najzanimljivije kao rezultati pretraživanja svakom korisniku, Page i Brin su takav pretraživački sustav najprije instalirali na internu mrežu Stanforda. Za njihov je projekt ubrzo saznao Andy Bechtolsheim, jedan od osnivača Sun Microsystemsa te im je ponudio vlastitih 100.000 dolara da pokrenu tvrtku.

Doista, u rujnu 1998. studentski projekt BackRub prerastao je u malenu internetsku tvrtku smještenu u garaži Pageova i Brinova prijatelja u Menlo Parku u Kaliforniji. Pretraživački servis Google, zahvaljujući svojoj brzini, jednostavnosti i minimalističkom dizajnu, strelovitom je brzinom stekao poklonike diljem interneta.

Microsoft je uprihodio 1,5 milijardi dolara, a Google oko 16
Krajem 2000. Google je počeo prodavati oglasni prostor na pretraživačkom servisu tako da je povezivao ključne riječi prema kojima su korisnici pretraživali internet s ključnim riječima oglašavanog objekta, plasirajući ga kao rezultat među najrelevantnije linkove. U kolovozu 2004. izašao je na burzu kroz javnu ponudu – procijenjena vrijednost dionica od 1,67 milijardi dolara u jednom danu pretvorila se u vrtoglavih 23 milijarde.

Zanimljivo je da je od izlaska na burzu profitirao i tadašnji najveći rival Googlea, Yahoo, s obzirom na to da je prije javne ponude imao vlasnički udio u Googleu vrijedan 8,4 milijuna dolara. Yahoo je, ipak, unatoč solidnoj financijskoj injekciji tonuo, a Google je i dalje rastao, postajući dominantnom silom interneta. Na meti te kompanije našao se jedini takmac koji još nitko nije uspio poraziti – Microsoft.

Bitka za internet između Googlea i Microsofta tako obilježava informatički biznis već nekoliko posljednjih godina, a Googleu, čini se, ide bolje. Dok su čisti Microsoftovi prihodi u posljednjih deset godina dostigli oko 1,5 milijardi dolara, Google je zaradio oko 16 milijardi.

Pljuska Microsoftu, ali i korisnicima

Samo nekoliko sati nakon što se na naslovnici Googleova pretra­živačkog servisa na internetu po­javio link putem kojeg je omo­gućeno besplatno preu­zi­manje novog preglednika weba, Chro­mea, statistike mnogih ser­vera pokazale su da je udio tog programa u pristupanju in­te­rnetskim stranicama koje su na njima smještene porastao s nu­la na nevjerojatnih desetak po­sto. Taj podatak govori o to­me da je Chrome već prvi dan is­probao otprilike svaki deseti ko­ris­nik interneta, a brojka je mu­nje­vito rasla i u narednim satima. Osjetilo se to i na inter­netskim forumima gdje su rasprave o Chro­meu praktički pre­brisale ras­pravu o bilo ko­joj drugoj te­mi.

Između Googla i Microsofta vodi se bitka za internet
Chrome su mnogi već ta­da pohvalili zbog njegove izu­zetne brzine – taj preglednik po­jedine stranice doista otva­ra deseterostruko brže od ko­nkurentskih Internet Explo­re­ra, Firefoxa, Opere i drugih. Uz to, Chrome izgleda sjajno, mo­derno, veselo, intuitivno, a opet nenametljivo, jednostavno i mi­nimalistički – baš u Google­ovu duhu. Tu je i niz praktičnih no­viteta, poput postavljanja pre­čica prema najčešće po­sje­ćivanim stranicama na početnu, ina­če najčešće “praznu” stra­nicu koja se pojavljuje kada se po­kreće preglednik, kao i inteligentan sustav pogađanja in­ternetskih adresa u trenutku kad ih korisnik još upisuje.

Tek povremeno pogrešno interpretiranje stranica koje sadrže netipičan ili neispravno na­pisan kod ono je što se za­mje­ra Chromeu, pa se ispočetka či­nilo da će ovaj proizvod nani­jeti nemjerljivu štetu Micro­sof­tu, čiji je pandan Internet Ex­plo­rer spor, zastario i – dosadan. Ono zbog čega su se mišljenja već drugi dan postojanja Chro­mea pretvorila u razočaranje jest invazivan odnos prema pri­vat­nosti korisnika. Chrome sva­kom korisniku dodjeljuje jedin­stvene brojeve koje zatim šalje Goo­gleu zajedno s podacima o to­me što traži na internetu.