Kada je 21. rujna 1909. godine u 15 sati mladi Albert Einstein počeo svoj govor u gimnaziji u Salzburgu, nitko od 1300 ljudi okupljenih na 81. sastanku Društva njemačkih znanstvenika i liječnika nije pokazao poseban interes za izlaganje toga nepoznatoga fizičara.
Tada 30-godišnjem Einsteinu bio je to prvi znanstveni kongres i stoga nije mogao prikriti svoju napetost. Kada je mladac ispisao na ploči E=mc2, fizičari, među kojima su bila i velika imena poput Maxa Plancka i Maxa Von Lauea, nisu skrivali svoju rezerviranost i skepsu. A upravo ta jednadžba postala je najpoznatija matematička formula svih vremena i neizostavan dio popularne kulture. Naime, Albert Einstein tada je prvi put u javnosti izložio svoju specijalnu teoriju relativnosti o čemu je objavio rad još 1905. godine. Glasovita teorija revolucionalizirala je fiziku i tako je Einsteinovo predavanje u Salzburgu ušlo u povijest.
Osim Einsteinove prezentacije specijalne teorije relativnosti te 1909. godine diljem svijeta zbilo se mnoštvo zanimljivih, važnih, ali i tragičnih događaja koji su snažno utjecali na tijek povijesti. Evo, nekih od njih:
Peary osvojio Sjeverni pol
Američki pomorski časnik Robert E. Peary prvi je osvojio Sjeverni pol, što je bio san mnogih istraživača. Pearyjeva prva ekspedicija bila je istraživanje Grenlanda saonicama 1886. godine, Kasnije se na Grenland vratio 1890. i 1891. godine.
Pručavao je Eskime i njihov način života što mu je uvelike pomoglo u ostvarenju ambicioznog cilja koji su neki uspoređivali s Columbovim otkrićem Amerike. Koliko su surovi uvjeti vladali na Arktiku, najbolje govori podatak da je tijekom ranijih ekspedicija Pearyju zbog ozeblina amputirano osam nožnih prstiju.
Peary je Na Sjeverni pol stigao je u društvu svoga vjernog pomoćnika, Afroamerikanca Matthewa Hensena i četvorice Eskima. Oni su udaljenost od otoka Ellesmere, uz obalu Grenlanda, pa do geografskog Sjevernog pola prevalili za samo 37 dana. Inače, oko osvajanja vodila se žestoka borba između Pearyja i dr. Fredericka Cocka koji je tvrdio da je Sjeverni pol osvojio još 1908. godine, ali to nikad nije uspio dokazati.
Najstarija živuća nobelovka
Rita Levi Montalcini najstarija je živuća nobelovka, a prije nekoliko mjeseci proslavila je 100-ti rođendan. Rođena je u Torinu u sefardskoj obitelji.
Diplomirala je medicinu 1936. godine na Sveučilištu u Torinu, ali nije mogla nastaviti akademsku karijeru jer je baš tada Mussolini donio rasne zakone zbog kojih su svi Židovi izbačeni s fakulteta i znanstvenih instituta. Tijekom Drugog svjetskog rata u svojoj je sobi napravila mali laboratorij gdje je proučavala embrije pilića. Nakon rata tri desetljeća je živjela u Americi gdje je došla do važnih otkrića.
Nobelovu nagradu dobila je 1986. godine za otkriće nervnih čimbenika rasta. Unatoč poznoj dobi Rita Levi Montalcini i dalje svakog dana odlazi u laboratorij , a jedini problem joj je sluh zbog čega nosi slušni aparat.
Kao počasna doživotna senatorica aktivna je na talijanskoj društvenoj i političkoj sceni gdje podržava ljevicu, a bila je meta uvreda talijanskih postfašista.
I Hrvat došao do važnog otkrića
Okolicu Pokupskog 8. listopada 1909. godine pogodio je snažan potres koji su zabilježile brojne europske seizmološke postaje. Hrvatski znanstvenik Andrija Mohorovičić je od europskih kolega zatražio kopije seizmograma, a svi su se spremno odazvali njegovoj molbi.
Iako u njegovo doba nije bilo ni interneta ni faksa, Mohorovičić u rekordnom je vremenu prikupio kopije seizmograma, a zatim ih pedantno i strpljivo analizirao.
Tako je došao do otkrića plohe diskontinuiteta koja odjeljuje koru od plašta Zemlje. Mohorovičićev diskontinuitet predstavlja jedno od najvećih otkrića u seizmologiji 20. stoljeća. Diskontinuitet postoji i na Mjesecu i na Marsu, a također se zove po Mohorovičiću.
Nobel Marconiju, ali ne i Nikoli Tesli
Talijanski inženjer Guglielmo Marconi, koji je 1901. godine uspostavio prvu radiotelegrafsku vezu između Europe i SAD-a, primio je Nobelovu nagradu za svoja otkrića na području bežične telegrafije. Bila je to velika nepravda prema našem Nikoli Tesli koji je krajem 19. stoljeća patentirao seriju izuma koji čine temelj radiotehnike.
On je na moru u blizinu New Yorka 1898. godine bavio se radioeksperimentima s brodom bez posade koji bežičnim putem izvršava sva željena kretanja po moru na udaljenosti od nekoliko kilometara.Tesla je četiri desetljeća vodio sudske sporove za svoje patente iz radiotehnike.
Naposljetku, 1943. godine, nakon njegove smrti, američki Vrhovni sud priznao da je Tesla, a ne Marconi otac radiotehnike.
Prve mirovine
Velika Britanija uvela je sustav mirovina za ljude starije od 70 godina, što je bio jedan od temelja socijalne skrbi u toj zemlji.
Iako je Francuska, slijedeći primjer Njemačke, Danske i Novog Zelanda, još 1850. godine uvela sustav osiguranja za stare ljude, britanski sustav mirovina bila je prva moderna shema i dosad najsveobuhvatnija. Najveću korist od uvođenja mirovina za starije od 70 godina imale su britanske žene.
Krvne grupe
Austrijski biolog i liječnik Karl Landsteiner razvio je moderni sustav klasifikacije krvnih grupa. Ljudska krv podijeljena je u krvne grupe na osnovu prisutnosti ili odsutnosti određenih markera (ili antigena) na površini crvenih krvnih stanica.
Krv čovjeka dijeli se u četiri krvne grupe: A, B, AB, i 0. Za svoj rad Karl Landsteiner je 1930. godine dobio Nobelovu nagradu za medicinu i fiziologiju Lansteiner je, također, otkrio i Rh faktor ( rezus faktor).
Tekuća vatra
Francuski kemičar Georges Claude u Parizu je izumio “sustav rasvjete s pomoću svjetlećih cijevi”, zapravo prvu neonsku lampu. Claude je pustio električni naboj u hermetički zatvorenu cijev s neonskim plinom te dobio dugu i prodornu svjetlost, idealnu za reklamne svrhe.
Nekoliko mjeseci kasnije u Parizu su upaljene prve neonske lampe kao javna rasvjeta. Iznenađeni Parižani nazvali su neonsku lampu “tekuća vatra”.
Umro Geronimo
Legendarni poglavica Apača Geronimo, posljednji Indijanac koji se formalno predao, preminuo je u 80-oj godini života. Pravo ime mu je bilo Goyahkla (što znači “Onaj koji zijeva”), a rođen je na području današnje države Arizone koja je onda bila dio Meksika.
Kad su mu Meksikanci ubili prvu ženu i troje djece, žestoko se osvetio. Meksikanci su mu dali ime Geronimo jer je, navodno, na blagdan Sv. Jeronima napravio pravi pokolj. Geronimo se kasnije s jednakom žestinom borio protiv Amerikanaca, ali se naposljetku predao 1886. godine. Prešao je na kršćanstvo, ali su ga zbog kockanja izopćili iz Crkve.
Manifest futurizma
Talijanski književnik Filippo Tommaso Marinetti objavio je u francuskom dnevniku Le Figaro Manifest futurizma. U 11 točaka deklamirao je načela toga kulturnog i društvenog pokreta uključujući veličanje ljubavi prema brzini, tehnologiji i opasnosti te prezir pream prošlosti, posebice tradicionalnoj umjetnosti.
Futuristi su djelovali na različitim područjima kulture i umjetnosti uključujući književnost, slikarstvo, kiparstvo, kazalištu, glazbu, arhitekturu, ples, fotografiji i film. Pokret je najsnažniji bio u Italiji, ali je imao istaknute poklonike u Engleskoj te osobito u Rusiji.
Blažena Jeane d’Arc
Nakon višegodišnje kampanje francuskih katolika, papa Pio X. u Rimu je beatificirao Ivanu Orleansku ( Jeanne d’Arc), najveću francusku nacionalnu junakinju. Poznata kao Djevica Orleanska, Ivana je rođena u skromnoj seljačkoj obitelji 1412. godine.
Odmalena je imala vizije, a 1429. godine odigrala je važnu ulogu u spašavanju grada Orleansa od engleske opsade.
Svojom hrabrošću dala je snažan poticaj braniteljima i na kraju uspjela otjerati Engleze. Tijekom opsade Pariza je ranjena, a kasnije i zarobljena te predana Englezima. Oni su joj sudili za herezu i osudili je na smrt spaljivanjem na lomači 1431. godine.
Prelet La Manchea
Francuski inženjer i pilot Louis Blériot prvi je preletio La Manche od Calaisa u Francuskoj. Letio je 37 minuta, što je onda bilo velikim uspjehom za zrakoplovstvo.
Za taj let je konstruirao novi tip jednokrilnog zrakoplova “Blériot XI” s trocilindričnim motorom. Nekoliko desetljeća poslije, 1936., Međunarodna zrakoplovna federacija je ustanovila u Blériotovu čast odličje za brzinski, visinski i daljinski let.
Masakr u Armeniji
U turskoj provinciji Ciliciji ubijene tisuće Armenaca. Njihov je pokolj naredio sultan Abdul-Hamid u znak odmazde prema armenskim revolucionarima koji su prosvjedovali protiv turske tiranije.
Kako bi se zaustavilo ubijanje armenskih civila, intervenirali su SAD i neke europske zemlje. Turska opozicija pod vodstvom Mladoturaka svrgnula je sultana Abdula-Hamida i postavila njegova brata.
Prvi Giro d’Italia
Emilio Camillo Costamagna, izdavač i urednik sportskog dnevnika La Gazzeta dello Sport pokrenuo je biciklističku utrku Giro d’Italia. Bio je to odgovor na francuski Tour de France.
Giro d’Italia održava se svake godine u svibnju, a zaštitni znak ove popularne utrke jest roza majica koju nosi pobjednik svake ture. Najviše pobjeda, ukupno pet, imali su legendardni biciklisti Alfredo Binda, Fausto Coppi i Eddy Merckx.
Komentari