– Svi koji su u većoj meri investirali tako što su se zaduživali sada su u krizi. Problem imaju i mali i veliki privrednici. Onaj ko je kupio jedno preduzeće, pa na bazi te imovine uzeo kredit da bi pazario drugu, pa treću firmu, e taj sad ima veliki problem. Međutim, ono što je olakšavajuća okolnost jeste što država najviše pomaže najvećima. Verujem da su subvencionisane kredite najviše i koristili krupni kapitalisti – ocenjuje Kovačević.
Mahmud Bušatlija kaže da se niko sa spiska prvih deset najzaduženijih iz krize neće izvući bez ljutih rana. Prema njegovoj oceni, to može da bude i dobro, jer su pojedinci privilegije na tržištu sticali uz pomoć politike ili monopola. Zato ga, kaže, aktuelna kuknjava ne uzbuđuje mnogo.
U međuvremenu, dugova se jednim delom rešio i Miroslav Mišković, vlasnik Delta holdinga, koji je kraj 2009. godine dočekao kao prvi na listi najzaduženijih krupnih kapitalista. Jer, pre nekoliko meseci za 900 miliona evra prodao je „Delta Maksi” belgijskom „Delezu”. Novac od transakcije je bar jednim delom iskoristio da smanji dugovanja koja su poslednjeg dana 2009. godine iznosila oko 900 miliona evra. Dugovi su pretili da potope i poslovnu imperiju Đorđija Nicovića, vlasnika „Irva investicija”. Zbog krize, njegovi poslovni računi su poslednjih godina blokirani, a da bi izbegao bankrot Nicović je poveriocima dostavio plan reorganizacije koji podrazumeva da dugove vrati u narednih pet godina. Na spisku prvih deset lane su se našli i Viktorija grupa, Invej, Verano, Nibens, Farmakom, MK grupa i Rudnap. Prema anonimnom svedočenju jednog od tih kapitalista, situacija je sada u većini ovih preduzeća još gora.
Komentari