Brisel, 13. februara – Evropska komisija suočena je sa rizikom špijunaže, a agenti su infiltrirani među lobistima, novinarima i „dražesnim dugonogim stažistikinjama” u jednoj od najvažnijih evropskih institucija, upozorili su juče na navodnu opasnost portparoli EK u Briselu.
„Kao svaka velika organizacija, koja operiše osetljivim i poverljivim informacijama, EK je privlačna za ljude koje nastoje da ostvare pristup tim informacijama”, saopšteno je na redovnoj konferenciji za novinare. Istoga dana, nemačka štampa citirala je poverljivu prepisku direktora obezbeđenja EK sa šefom službe za ljudske resurse u kojem je upozorenje o narastajućem riziku od špijunaže.
„U mnogim zemljama tragači za informacijama, lobisti, novinari, privatne agencije i drugi nastavljaju da traže osetljive i tajne informacije”, stoji u pismu.
Portparoli su naglasili da je opasnost od špijunaže svakim danom sve veća ponavljajući da u velikom broju zemalja lobisti, novinari, privatne agencije i slobodni strelci i dalje neprestano traže osetljive i tajne podatke kojima raspolaže Komisija. „Da se razumemo, ne upiremo prstom u novinare. To može biti stažistkinja plave kose i dugih nogu”, saopštila je EK.
Međunarodna udruženja novinara sa sedištem u Briselu odmah su reagovala protestom kritikujući ovaj postupak EK. „Ovaj način obraćanja javnosti baca ljagu na svakog novinara obavijajući ga oblakom sumnje”, kazao je Ejden Vajt, generalni sekretar Evropske novinarske federacije, koja okuplja oko 260.000 novinara iz 30 država. Lorenco Konsoli iz Međunarodne novinarske asocijacije, koji predstavlja oko 500 novinara stalno akreditovanih u evropskim institucijama, kazao je da je dužnost novinara da istražuju i postavljaju pitanja, kao i da izbore pristup dokumentima koje bi neki političari zbog sopstvenog interesa radije zadržali daleko od očiju javnosti.
Lobisti nisu javno reagovali, iako je njihov rad ovde javan kao i novinarski. Oni se ne ustručavaju da pozovu novinara ili diplomatu na ručak i zatraže medijsku podršku za sopstveni projekat ili važnu poslovnu informaciju. U njihovim službenim fondovima za to uvek ima dovoljno novca.
Iako prepiska službenika EK podseća na istrgnutu stranicu scenarija za „Balkanskog špijuna”, strah od špijunaže u Briselu svakako nije bez osnova, niti je ovo prvo upozorenje u Briselu. Šef obaveštajne službe Belgije Alen Vinants upozorio je nedavno u izjavi za flamanski dnevnik „De Morgen” na „veliki broj kineskih i ruskih novinara koji trče po Briselu, a pitanje je da li uopšte imaju novinarsko obrazovanje”, kazao je Vinants. On je ocenio da se među 1.200 akreditovanih novinara u Briselu skriva i koje tuce špijuna”.
Devojke i mladići stažiraju u svim institucijama EU, kao i u diplomatskim predstavništvima. U nekim ambasadama mlade pripravnice i stažistkinje zaista odgovaraju opisu koji su naveli portparoli EK, ali teško je reći da su špijuni.
U ambasadi jedne važne svetske države one dočekuju goste u holu i ljubazno im pokazuju put do sale za prijem ili konferenciju, započinjući uzgred laku konverzaciju. U pabovima i restoranima u okolini evropskih institucija zajedno ručaju i često gledaju fudbal i ispijaju pivo novinari, diplomati, portparoli, vozači visokih funkcionera i mnogi službenici EU, a naravno to su idealna mesta za razmenu informacija. Da li tu neko nekoga špijunira ili ne, teško je reći, ali na takvim mestima poznanstva se lako sklapaju, ali se i brzo zaboravljaju.
Međutim, u arhivama rešenih slučajeva špijunaže po pravilu su završavali upravo funkcioneri i službenici važnih institucija, koji imaju pristup poverljivim informacijama, a veoma retko ili nikada novinari, kako je primetio jedan od briselskih dopisnika.
Vladimir Jokanović
———————————————————–
30.000 agenata
Jedan novinar nedavno je objavio knjigu o Briselu kao centru svetske špijunaže, iznoseći podatke da je u gradu aktivno oko 30.000 agenata. Pored Evropske komisije u Briselu je sedište Saveta EU, Evropskog parlamenta, NATO-a, kao i ambasada većine zemlja sveta i drugih diplomatskih predstavništava.
[objavljeno: 15/02/2009]
Komentari