Bush je najavio povratak Amerikanaca na Mjesec te prvu ljudsku posadu na Marsu. No, znanstvenici drukčije vide prioritete od političara te su u jednom od posljednjih brojeva časopisa Scientific American artikulirali pet ciljeva u osvajanju svemira.
1. Pratiti klimu na Zemlji
Međudržavni panel za klimatske promjene (IPCC), koji zajedno s Alom Goreom dijeli ovogodišnjeg Nobela za mir, početkom godine pozvao je sve vlade na hitnu akciju kako bi se spriječilo da globalno zagrijavanje u potpunosti izmakne kontroli.
Znanstvenici sada ističu kako je vjerojatnost da je globalno zagrijavanje izazvano ljudskom djelatnošću veća od 90 posto, a za rast temperature u 21. stoljeću iznose nekoliko scenarija, u rasponu od dva i šest Celzijevih stupnjeva. Za daljnje praćenje klime na Zemlji nužan je satelitski monitoring, a dvadesetak satelita u okviru NASA-ina Earth Observation System (EOS) na rubu je kolapsa. Pa ipak, NASA je 600 milijuna dolara namijenjenih petogodišnjem programu klimatoloških, meteoroloških, geoloških, oceanoloških i inih istraživanja našeg planeta usmjerila na “bolećivi” shuttle i svemirsku stanicu. Američki klimatolozi iznijeli su stoga svoj akcijski plan koji uključuje 17 novih satelita te osnivanje klimatske agencije.
2. Tragati za novim oblicima života
U potrazi za životom u svemiru, makar onim najprimitivnijim ili njegovim ostacima, Mars se ponovno čini privlačnim odredištem.
NASA je u kolovozu ove godine lansirala misiju Phoenix, dizajniranu za traženje vode i tragova života na Crvenom planetu. Sljedeći korak jest 1,5 milijardu dolara vrijedni Mars Science Laboratory (MSL), rover koji bi trebao biti lansiran 2009. godine. No, ni znanstvenici okupljeni u Europskoj svemirskoj agenciji (ESA) ne sjede skrštenih ruku, pa bi tako 2013. godine trebao biti lansiran ExoMars rover, koji sadrži pravi mali biološki i kemijski laboratorij.
Od ostalih svemirskih objekata u Sunčevom sustavu kandidat za život, makar vrlo primitivan, svakako je Jupiterov mjesec Europa koji je 1610. godine otkrio Galileo Galilei. Europa je pokrivena ledenom korom, no snimke ledenih napuklina koje je napravila letjelica Galileo, ukazuju na postojanje oceana ispod ledene površine.
Ništa manje atraktivan nije ni Saturnov satelit Titan, jedini mjesec Sunčeva sustava koji ima u potpunosti razvijenu atmosferu koja se uglavnom sastoji od dušika.
3. Pripremiti se za obranu od asteroida
Kada su 1994. godine komadi kometa Shoemaker-Levy 9 spektakularno udarili u Jupiter, znanstvenici su upozorili da bi samo jedan od tih udaraca bio dostatan da uništi čovječanstvo.
Uostalom, tijekom prošlosti ni naš planet nije bio pošteđen udaraca iz svemira. Tako je udarac asteroida promjera desetak kilometara, koji je prije 65 milijuna godina, pao na Yucatan zatro dinosaure. U prosjeku takvi se udari događaju svakih 100 milijuna godina, dok asteroidi promjera jedan kilometar, koji izazivaju štetu na globalnoj razini, padaju na Zemlju otprilike svakih pola milijuna godina. Asteroidi promjera oko 50 metara, što je dostatno da se uništi jedan velegrad, udaraju u prosjeku svakih 1000 godina.
NASA je prije desetak godina utemeljila Spaceguard Survey, program teleskopskog praćenja svih svemirskih objekata koji se približavaju Zemlji, a veći su od jednog kilometra. Potragu za potencijalno opasnim asteroidima uvelike će unaprijediti novi američki teleskop LSST za digitalno snimanje čitavog neba, smješten u Čileu, a koji će s radom početi 2014. godine.
No, ako otkrijemo ubojiti asteroid kako neumoljivo juri prema Zemlji, što ćemo učiniti? Europska svemirska agencija (ESA) 2004. godine predložila je oko 400 milijuna dolara vrijednu misiju Don Quijote u sklopu koje bi na asteriod bio bačen 400 kilograma teški projektil koji bi ga skrenuo s putanje.
4. Objasniti postanak planeta
Nastanak planeta bio je kompleksan proces koji se odvijao u više faza. Znanstvenici smatraju da je Sunčev sustav nastao iz velikog oblaka plina i prašine, prije 4,5 do 4,7 milijardi godina.
Okretanjem i sažimanjem tog oblaka prvo je stvoreno Sunce, a zatim Jupiter, divovski planet koji se sastoji od 90 posto vodika i 10 posto helija.
No, kako su mnoga pitanja oko toga kako je nastao Jupiter i dalje bez odgovora, NASA 2011. godine planira lansirati misiju Juno koja bi trebala istražiti megnetsko polje te odrediti sastav jezgre i atmosfere najvećeg planeta Sunčeva sustava i njegovih brojnih mjeseca. Mnogo toga saznat ćemo istraživanjem kometa za koje se smatra da sadrže najprimitivnije materijale u Sunčevu sustavu te da su odigrali važnu ulogu u oblikovanju nekih planeta.
Uspjeh mislije Stardust, koja je završena u siječnju 2006. godine spuštanjem u Utahu i koja je donijela čestice prašine iz repa kometa Wild 2, potaknuo je japansku svemirsku agenciju JAXA koja planira vlastitu misiju na komet.
Dobro mjesto za svemirsku arheologiju svakako je Mjesec pa sada o njegovu istraživanju ne razmišlja samo NASA nego i japanska te kineska svemirska agencija.
5. Izaći izvan Sunčeva sustava
Kada su 1977. godine lansirane sonde Voyager 1 i 2, njihova misija bila je istražiti planete Jupiter, Saturn, Uran i Neptun. No, nakon što su obavile predviđeni zadatak, te su letjelice nastavile svoj put.
Voyager 1 trenutačno je najudaljeniji objekt od Zemlje jer se nalazi u području gdje prestaje utjecaj Sunca, a zamjenjuje ga utjecaj međuzvjezdanog prostora. Njegov put slijedi i Voyager 2, a za nekoliko godina pridružit će im se i misije Pioneer 10 i 11 koje su lansirane 1972. godine.
No, nijedna od tih letjelica, kao ni pripadajući instrumenti nisu dizajnirani za istraživanje međuzvjezdanog prostora. Stoga NASA i ESA sada razmatraju mogućnost da zajednički lansiraju misiju čiji će cilj biti upravo međuzvjezdani prostor.
U proteklih 50 godina svemirske ere, započete lansiranjem Sputnjika-1, ljudi su se spustili na Mjesec, a bespilotne su se letjelice raspršile diljem Sunčeva sustava te nam odaslale niz uzbudljvih spoznaja. Koji su novi ciljevi u našem osvajanju svemira? Američki predsjednik Bush najavio je 2004. godine povratak Amerikanaca na Mjesec do 2020. godine te nakon toga prvu ljudsku posadu na Marsu. No, znanstvenici drukčije vide prioritete od političara te su u jednom od posljednjih brojeva časopisa Scientific American artikulirali pet ciljeva u osvajanju svemira.
Komentari